I dok iz vladajuće Demokratske partije socijalista poručuju da se mir i multietnički sklad moraju čuvati kao kapital cijelog drustva, čak i ako to podrazumijeva kažnjavanje onih koji to pokusavaju narusiti, iz opozicije stižu poruke da su stavovi Vlade zbog isticanja zastava drugih država, preoštre.

Crna Gora, kako je to pokazano kroz istoriju i u izuzetno turbulentnim  imena, primjer je multietničkog sklada i međunacionalne tolerancije, a te vrijednosti moraju se njegovati, kaze za Novu M Član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista Nikola Gegaj. Zbog toga se ne smiju tolerisati pokušaji širenja nacionalizma.

"Crna Gora je ponosna na svoj multietnički sklad. Međutim, u posljednje vrijeme smo svjedoci događaja koji se ne podudaraju sa idejom međunacionalne tolerancije. Mislim da je nacionalistička priča otišla daleko, ali da je građanski koncept i multietnički koncept toliko čvrsti da ih ništa ne može narušiti", kazao je Gegaj.

Jedan od događaja održanih u avgustu, koji je u javnosti ocijenjen kao namjera za širenjem nacionalizma, bio u Herceg Novom. Pod plaštom navodnog humanitarnog skupa, svjedočili smo, kako ocjenjuje javnost, političkom skupu, kojem su između ostalih prisustvovali i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, prvi čovjek Budve Marko Carević i šef Prave Crne Gore Marko Milačić. Zbog ovog događaja, iz Ministarstva kulture najavili su prijave, zbog, kako su naveli, isticanja simbola drugih država, skrnavljenja državne himne i isticanje političkih i nacionalističkih poruka. Ministarstvo je ocijenilo i da je održani događaj predstavljao negaciju crnogorskog identiteta.

"Očigledno da postoje političke snage u Crnoj Gori u liku, recimo, DF-a, koji svojom radikalnom ideologijom žele da ugroze građansko društvo i sekularnu državu i da nas vrate u mrak devedesetih, što je žalosno", kaže Gegaj.

Osim događaja u Herceg Novom, skup koji je ocijenjen kao onaj sa primjesama neprimjerenog nacionalizma, održan je u mjestu Trgaja, na rijeci Cijevni, na kojoj su se mahom okupili žitelji Malesije, ali i značajan broj ljudi iz dijaspore, a koji je obilježio vijorenje albanske zastave. Ministarstvo kulture najavilo je prijavu i protiv organizatora ovoga skupa, tokom kojeg je isticana zastava Albanije, bez nacionalne zastave Crne Gore. Nezavisni poslanik i predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović ovaj događaj ne vidi kao problem, te kaže da su ocjene Ministarstva previše oštre u ovom slučaju.

"Šta se desilo na rijeci Cijevni? Je li najveći problem to što se nije vijorila crnogorska zastava pored albanske? Mislim da je mnogo veći problem kada svake godine u srednjoj školi u Tuzima, pa se do ove godine niko nije sjetio toga", rekao je Danilović.

Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković potcrtava da je ponašanje na pomenutim događajima, u najmanju ruku, čudno.

"Radi se o naporima destruktivnih repova i nedovoljno emancipovanih, najblaže rečeno, političkih struktura. Ovo što se desilo u Hereg Novom je egzoltacija sirovog, primitivnog nacionalizma, populizma. U drugom slučaju, isticanje albanske zastave, govori se o nedovljnoj zrelosti i trebalo bi da shvate da je poštovanje pravnog poretka njima u korist", kaže on.

Vuković podsjeća i na izjave predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji je više puta potcrtavao da je multikonfesionalnost, multikultiralnost, jedna od najvećih vrijednosti Crne Gore društva, te kako je nasa Drzava i u najtežim vremenima, kakve su bile 90-te, uspjevala da sačuva multietnički sklad. To je, potcratava Vuković - kapital cijelog društva:

"Promišljenom politikom, koja je drugo ime za način vođenja politike Crnoj Gori do sada, kada je Crna Gora savladala i teže izazove u svom novom, a demokratskom razvoju, to je više nego očigledno", kaže Vuković.

Danilović, s druge strane, ne vidi problem u tome što se na pojedinim skupovima vijore zastave drugih država, bez crnogorske.

"Crna Gora predstavlja, bez namjere da nekoga uvrijedim, Jugoslaviju u malom. Nigdje kao u Crnoj Gori ne možete preslikati onu sliku bivše Jugoslavije od nekad. Crna Gora ne pripada jednom narodu, ona je po Ustavu, građanska država, po preambuli-stvarali su je različiti narodi. Ministarstvo kulture bi trebalo da razumije da ovdje postoje etničke zajednice koje neće prestati da postoje", kaže Danilović za Novu M.

Podsjećamo, ovo nije prvi put da se organizuju proslave koje su usmjerene kontra Crne Gore, kako dio javnosti smatra.  Prošle godine su se okupljali u Crnoj Gori oni koji otvoreno negiraju njenu državnost i samostalnost vraćenu 2006. Tako je u novembru 2108. u Budvi gdje vlast obnasaju Demokrate, Df, Sdp, Crnogorska (i VIDI KO JOS), održana svečanost povodom 100 godina od održavanja tzv. Podgoričke skupštine, uprkos porukama crnogorskih zvaničnika da na taj način veličaju nestanak crnogorske države. Skup je podržala budvanska vlast, a u prvim redovima na proslavi, pored lidera prosrpskih partija u Crnoj Gori, Df-ovaca Andrije Mandića i Milana Kneževića, mjesto je zauzeo i tada prvi čovjek Budve Dragan Krapovic iz Bečićevih Demokrata, kao i sadašnji predsjednik Opštine Marko Carević. 

Takođe, u jednom, kako je veći dio javnosti ocijenio, nacionalističkom skandalu učestvovao je nedavno i jedan od čelnika Demokratskog fronta, Nebojša Medojević, koji je kazao da bi "Demokratski front, kada dođe na vlast, zbog narkoklanova bio spreman da podigne zid između Crne Gore, Kosova i Albanije". Ove poruke naišle su na osudu Albanaca.

Svojevrsni diplomatski skandal napravila je i službenica Ministarstva vanjskih poslova Mirna Nikčević koja je kako su tvrdili iz pro-srpskih partija, uvrijedila vjernike SPC-a.