Arhijereji su povukli takav potez, iako je inicijativa mitropolita Amfilohija samo dan ranije prihvaćena i upućena pred posebnu komisiju koja se bavi tim pitanjima.

U vrhu SPC, ni Mitropolije crnogorsko-primorske juče niko nije mogao da kaže kada će se o tom pitanju ponovo raspravljati. Isključuje se mogućnost da se ta inicijativa nađe na dnevnom redu zasjedanja Sabora naredne godine, jer Njegoš uživa "nepodijeljene simpatije arhijereja SPC".

Da ishod, uprkos tome, bude potpuno suprotan, uticala je, "pomalo brzopleta Amfilohijeva inicijativa, zbog čega mu je Sabor zamjerio da nije poštovao kanonsku proceduru".

"Na svetiteljski oreol Njegoš će, po svemu sudeći, morati da sačeka i zbog trenutnih zategnutih odnosa između Svetog sinoda i mitropolita Amfilohija. Njegov prijedlog nije prošao i zbog bojazni da bi mogao dodatno da zakomplikuje odnose između Srbije i Crne Gore, ali i među pravoslavnim vjernicima".

Protojerej Velibor Džomić kazao je tom listu da u odluci Sabora da ne razmatra kanonizaciju Njegoša "nema ničeg spektakularnog, jer je takvih primjera kroz istoriju bilo na desetine"

"Odluke najviših crkvenih tijela moraju da se poštuju, ali vladika Rade danas nije ništa manje svet nego juče. Odluka Sabora ničim ne negira njegovu duhovnu veličinu", rekao je Džomić.

Džomić podsjeća da je Amfilohije kao vladika banatski još osamdesetih neformalno uzdigao na nivo svetitelja Nikolaja Velimirovića, kada je u njegovu slavu prerezao kolač, unio ikonu i otpjevao tropar. Odluka o njegovoj kanonizaciji došla je tek 2003. Slično, i proces kanonizacije despota Stefana Lazarevića trajao je od 1908. do 1927.

Da prvu i posljednju riječ o kanonizaciji Petra Drugog Petrovića Njegoša treba da ima Crkva, smatra akademik Miro Vuksanović.

On,  objašnjava da ocjenjivanje djela Njegoša kao vladike i svetitelja pripada samo SPC.

"Nije na nama vjernicima da sudimo o ovom pitanju. Njegoš kao vladar, čovjek, pisac i mislilac odavno ima mjesto svetitelja u narodu i kulturi. Dobio ga je svojim patnjama za života, ali i poslije smrti, kao i njegovim djelima. On je bio član SANU i Matice srpske i dobro se zna šta je bio i na kom jeziku je pisao. Na nama je samo da njegov zavjet prihvatamo i poštujemo", rekao je Vuksanović.

Profesor Bogoslovskog fakulteta Dimitrije Kalezić napominje da je samo pitanje vremena kada će vladika Rade i zvanično dobiti svetiteljski oreol.

"Sva argumentacija u prilog inicijativi stigloj iz Mitropolije crnogorsko-primorske stoji i samo je pitanje sjednice kada će ona biti uvažena", kazao je Kalezić.

(Izvor:RTCG)