Tetovaže – nekada skrivane i opovrgavane, sada krase naše vratove, ruke, tijela, nekada su bile tabu, a sada je to postala “umjetnost koja se uvlači pod kožu”.
Od tetovaže kralja Aleksandra I Karađorđevića, koji je na grudima imao orla, preko tetovaža JNA ili srca sa probodenom strijelom do pravih umjetničkih djela na koži – tako je tekao “razvojni” put ove umjetnosti.
Tajson
Tatu majstor i akademski slikar Snežana Dubajić, koja se bavi tetoviranjem od 1988. godine, ističe da se dosta stvari promjenilo od tada.
- Ljudi su edukovaniji, što uz pomoć nas koji držimo do kvaliteta, toliko i uz pomoć javnih ličnosti i medija. Zahtjevniji su, što je nama koji smo u ovoj profesiji mnogo ljepše i inspirativnije – rekla je Dubajić Tanjugu.
Ona je dodala da što se zdravstvenog aspekta tiče takođe se sve izmjenilo, sada je sva “oprema” za jednokratnu upotrebu, veoma se vodi računa o zdravstvenom faktoru.
Prema njenim riječima, 1988. godine tetovirali su se uglavnom muškarci, koji su na filmovima viđali da to rade “loši momci”.
- Onda su počele i da se tetoviraju i poznate ličnosti poput Anđeline Džoli i Rijane, kod nas većina estradnih zvijezda ima tetovaže i to je prosto donijelo neki uobičajeni trend, a svako je mogao da se identifikuje sa kim je želio – rekla je Dubajić, ocjenivši da su mediji ti koji komanduju u svemu pa i u tetoviranju i da ljudi jesu žrtve marketinga.
Nekada, prema njenim riječima, uglavnom su se radile prepravke loših radova ili neke “šture teme” tipa delfini, lavovi, tigrovi, tribali, poneka ruža, a sada je to veoma raznovrsno tako da je to sada jedan izazovan posao.
Dubajić kaže da je sama prvu tetovažu uradila jako rano, jer je voljela tetovaže, a da se kasnije u njoj pojavila potreba da prepravlja veoma loše urađene tetovaže koje je vidjela.
Nikola Peković
Ona je istakla da su još uvjek slova djece, muževa, roditelja ono što mušterije najviše traže.Njen mlađi kolega, Damir Stančić poznatiji kao Damir Tattoo, koji se ovom profesijiom bavi oko 13 godina takođe se slaže da su poznate ličnosti donijele trend tetoviranja.
- Tetovaže su postale trend baš iz razloga što se mnoge poznate i javne ličnosti tetoviraju. Ne može jedna fudbalska utakmica da se odgleda a da pola igrača koji su idoli mladima nisu istetovirani – ocjenio je Damir, dodajući da se može reći da su tetoviranje kao trend pokrenuli Anđelina Džoli, Dejvid Bekam.
Tetoviranje je, kaže on, u proteklih 10 godina doživjelo revoluciju kada su se pojavile dobre boje i da je to postala jedna ozbiljna industrija.
- Kvalitet tetovaže se dosta razlikuje od onih koje su ljudima ostale u sjećanju od prije nekoliko decenija, došlo je do nekog pomaka, sve ono što može da se uradi na papiru može da se uradi i na koži. Onda je to pokrenulo stavku da umjetnici sa platna i ostalih medija prelaze na kožu zato što je to sada najisplativiji vid umetnosti. Kada se sve sklopi sve to je postala jedna velika industrija – rekao je ovaj tatu umjetnik o kome se povodom 10 godina njegovog rada snima dokumentarac i koji hoće da otkupe tri nacionalne televizije.
Prema njegovom mišljenu i žene i muškarci se pođednako “šaraju” i kroz smjeh kaže da su na tetoviranje dolazili i stariji ljudi od 65 ili 70 godina koji su željeli da istetoviraju inicijale svojih partnera.
Na pitanje da li je neko odustao od tetoviranja zbog bola, Damir Tattoo ističe da to nije stvar zbog koje ljudi odustaju.
Tatu majstor Slobodan Milinković, poznatiji u svijetu tetoviranja kao Sloba, koji se bavi ovim poslom od 1991. godine kaže da je od početka znao ili bar želio, da mu tetoviranje bude profesija, tako da je cijeloj stvari pristupio ozbiljno, a da je za to vrijeme imao priliku da bude svedok pa i učesnik transformacije tetoviranja iz ne “tako poželjne stvari u jednu ozbiljnu umjetnost i djelatnost”.
On se kao i Damir slaže da se dosta odnos društva promjenio prema tetoviranju kao i da je sada oprema kao i tehnika mnogo bolja, a i da je medijsko eksponiranje u vidu serija “L.A. ink”, “Miami ink” doprinijelo današnjem “bumu” tetoviranja.
- Slobodno mogu da kažem da je prva osoba koja je još početkom 1990-tih doprinijela popularizaciji tetoviranja bio košarkaš Denis Rodman, koji je mozda bio prvi mega popularni sportista i koji je bio redovna mušterija tatu studija – ocjenio je Sloba, dodajući da je možda još veći doprinos dao film “Od sumraka do svitanja” gdje je lik koga glumi Džordž Kluni imao istetoviran ”rukav” koji se završavao na vratu.
- Takođe nemam pojma koliko puta sam čuo ”uh što bih voleio da se istetoviram kao Kluni”, a fama je dotle išla da su me mnogi ubjeđivali da se on za film stvarno istetovirao – rekao je on, zaključivši da koliko god da je dobro da što su mediji doprinijeli na popularnosti tetoviranja toliko je i loše, jer “tetoviranje nikako ne bi smjelo da bude stvar mode i trenda”.
(Telegraf)
