Komentarišući finansijsku situaciju u Crnoj Gori viši ekonomski savjetnik Svjetske banke Sanja Madžarević Šujster kaže da Svjetska Banka ostaje pri stavu da je jedino i za sada najbolje rješenje brojnih problema u crnogorskoj ekonomiji- povećanje PDV-a:

„Da uprkos dobrom ostvarenju poreskih prihoda u prva četiri mjeseca ove godine, fiskalni deficit je dostigao do aprila 2, 1% BDP-a što je prilično visoko kada to uporedite sa ciljanom veličinom deficita koja je za 2013. Skupština zacrtala na 2, 3% BDP-a. Bez obzira što se tokom sezone očekuje povećanje poreskih prihoda ovaj deficit je već prilično visok. Zato SB predlaže povećanje stope PDV-a ali tako da se ne ugrozi životni standard a da se napravi fiskalna rezerva za rješavanje obaveza koje se stavljaju pred budžet."

Šujster objašnjava zašto rupe u crnogorskom budžetu treba popuniti novcem od poreza a ne smanjenjem javne potrošnje:

„U kratkom roku ne postoji veći prostor za smanjenje javne potrošnje a sa druge strane Crna Gora je u posljednje četiri godine već prilično značajno smanjila javnu potrošnju za otpr. 8 bodova BDP-a. Tako d se dodatno rezanje postavlja upitnim. Kapitalni rashodi i investicije su prilično niske a to je pitanje koje u budućnosti mogu povećati privrednu stopu rasta.“

A to što nam savjetuju stručnjaci Svjetske banke Vlada je načelno i prihvatila. Konačan prijedlog o većoj stopi poreza Izvršna vlast trebalo bi, kako su najavili iz Vlade, da utvrdi u toku sedmice.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić međutim smatra da takav potez Vlade nije dobar. Objašnjava i zašto:

“Namjera Vlade da određene deficite dovede na razuman nivo je potpuno opravdana ali mislim da će povećanje PDV-a nanijeti više štete tražnji nego što će doprinijeti budžetu. Mislim da se na taj način vrši veći pritisak na oporavak ekonomije. Ja bih volio da ljudi iz Vlade budu u pravu jer bi to značilo da će nam biti bolje.”

Najave o povećanju PDV-a, čini se, ne pogađaju previše anketirane Podgoričane:

„Neka skaču cijene, samo neka ih dižu koliko god hoće....“

„Viša je sila, jedan čovjek vlada čitavom državom...“

„Jača sila kad odluči nešto onda to treba i poštovati...“

„Sve što je sa vrha mora se sprovoditi, običan čovjek se ne pita ništa....“

Podsjećamo povećanje PDV-a na 19 odsto iz Vlade najavljeno je još sredinom aprila i ta mjera bi državi mogla da donese prihod između 37 i 40 miliona eura.

A osim PDV-a dobra injekcija za crnogorski budžet mogao bi biti i zajam Svjetske banke našoj Vladi tezak 50 miliona eura.

Sve su prilike da će tako i biti, ako je suditi prema riječima višeg ekonomskog savjetnika te međunarodne organizacije Sanje Madžarević Šujster . Šujster objašnjava- crnogorsko Ministarstvo finansija završava program prema kojem bi Upravni odbor Svjetske Banke trebalo Crnoj Gori da odobri tu pozajmicu:

„Nema nikakve tajnovitosti oko toga. Traži se jedan adekvatan resurski program koji bi unaprijedio fiskalnu konsolidaciju i poboljšao investicijsku klimu u državi i konkurentnost same ekonomije. Očekuje se da ćemo tokom ljeta završiti taj program nakon čega ćemo ići prema Upravnom odboru SB.“

Tih 50 miliona država bi, kako nam je ranije saopšteno u Ministarstvu finansija, iskoristila za finansiranje javnih rashoda. Inače, iz Vlade je još tokom prve posjete delegacije Svjetske Banke Crnoj Gori, saopšteno da je dobijanje tog kredita dovedeno u pitanje jer naša ministarstva nijesu ispunila ni pola od planiranih preporuka iz Giljotine propisa.

Šujster kaže da se situacija popravila:

„Za pohvalu je da se Vlada uhvatila u koštac sa tim težim mjerama. Jedna od njih je i licenciranje, davanje različitih dozvola gdje se pokušava uspostaviti on line portal sa svim informacijama za odobrenje dozvola. Sa druge strane imamo izmjenu Zakona o stečaju ili bankrotu koji uvodi mogućnost restrukturiranja preduzeća. Otvaranjem stečaja preduzeća ne moraju možda završiti u likvidaciji ostaje otvorena mogućnost da ostanu na tržištu naravno ako imaju proizvode koje tržište traži.“

Projekat "Giljotina propisa" zapravo je plan Vlade da eliminisanjem administrativnih procedura unaprijedi poslovni ambijent.

(Izvor:AntenaM)