Nezavisni poslanik, Neđeljko Rudović, na početku je kazao da se ulazi u završnu fazu pregovora o izbornim uslovima, i dodao da današnja press konferencija za cilj ima obaviještavanje javnosti o onome što zastupaju ili će zastupati na Odboru ili pododborima.

„Danas želimo da vas upoznamo sa predlogom da se svi propisi koji se direktno odnose na izborna pravila nađu na jednom mjestu, tj. da kodifikujemo izborno zakonodavstvo u jedan zakonik“, naveo je Rudović.

„Želim da podvučem našu namjeru da se, uz važnu ulogu međunarodnih partnera, postigne sporazum o izbornim uslovima“, istakao je Rudović.

Rudović je kazao da su ovi politički subjekti zainteresovani za pozitivan konačan ishod, zato što za cilj imaju stabilnu Crnu Goru, te da će odgovorno djelovanje svih opozicionih činilaca dovesti do demokratskih promjena. On je istakao da bez uslova za slobodne izbore nema političke stabilnosti, a da bez nje nema ni ekonomskog razvoja.

„Mislim da to nije ničiji interes, osim onih koji Crnu Goru vide kao plijen i koji misle da država treba da služi njihovim džepovima i kompleksima“, rekao je Rudović.

Rudović je istakao njihovo djelovanje ka slobodnim, fer i poštenim izborima.

„Niko od nas ne može očekivati da odustanemo od ključnih zahtjeva, bez kojih bi sve ostalo, a radi se o stotinama zakonskih rješenja, bilo besmisleno“, zaključio je nezavisni poslanik Neđeljko Rudović.

Poslanik Demokrata, Momo Koprivica istakao je da "imajući u vidu sklonost DPS-a da zloupotrebama u međuvremenu i prije izbora deformiše pravila izborne utakmice, te da čestim mijenjanjem izbornih propisa zbunjuje birače i želi kod birača stvoriti utisak da je njihov glas beznačajan za rezultate izbora, kao i imajući u vidu činjenicu da je postojano zakonodavstvo preduslov za ostvarivanje izbornih principa i izborne pravde, predlažu donošenje jedinstvenog Izbornog zakonika koji će sublimirati cjelokupnu regulativu o izborima i koja je od značaja za ostvarivanje biračkog prava".

„Ako je regulativa rascjepkana ostaje manevarski prostor za izborne manipulacije i izborni inžinjering, a birači ne uživaju sigurnost i ne znaju do kraja na čemu su u zaštiti njihovih prava.“, dodao je Koprivica.

Koprivica je kazao da objedinjavanje izborne regulative u jedan akt i pod jedan kišobran garantuje stabilnost, postojanost zakonodavstva, puno poštovanje prava svih, jednakost uslova za sve i sveukupni legitimitet zakonodavstva.

„Tamo gdje je sve na jednom mjestu, tu imamo jednakost, sigurnost i efikasnost.Tamo gdje je sve na jednom mjestu, tu nema prostora za manipulacije i inžinjering. Ovaj jedinstveni Izborni zakonik treba da obuhvati izbor odbornika i poslanika, izbor predsjednika države, birački spisak, medijsko predstavljanje izbornih lista i kandidata, finansiranje izborne kampanje, zabrane i ograničenja u pogledu upotrebe javnih resursa u predizbornom periodu, i pravila etičkog ponašanja u izbornim kampanjama“, naveo je Koprivica.

Koprivica je kazao da ukoliko sva ova navedena područja sublimiramo u jedan Izborni zakonik, svi politički subjekti koji učestvuju u njegovom donošenju imaće apsolutnu sigurnost da se taj pravni akt neće mijenjati bez saglasnosti većine koja ga je donijela.

Koprivica tvrdi da se do poštenih izbora se ne dolazi danom usvajanja propisa, nego dosljednom primjenom usvojenih rješenja.

„Šta to znači? Lako je promijeniti ono što kozmetički mijenja izborni okvir, ali kad dođemo do suštine koja znači čist birački spisak, tajnost glasanja, slobodno opredjeljenje birača, pošteno finansiranje izborne kampanje, onda oni koji kradu izbore i zbog kojih se reformiše izborno zakonodavstvo mogu da pribjegnu izmjeni onih akata za čije donošenje po Ustavu nije potrebna dvotrećinska većina i time obezbijede sebi nekoliko mandata zasnovanih na zloupotrebama.

Može se desiti da danas imamo reformisano izborno zakonodavstvo po mjeri svih, a već sjutra izmijenjeno izborno zakonodavstvo po mjeri DPS-a. Opozicija ne vjeruje DPS-u, to povjerenje nije poljuljano, već trajno izgubljeno, nama njihova riječ ne znači ništa. Iz tog razloga, tražimo i predlažemo sistemsku garanciju u vidu predložene kodifikacije, odnosno donošenje jedinstvenog Izbornog zakonika,“ zaključio je Koprivica.

Poslanik Demokrata, Danilo Šaranović, naveo je da ovakva praksa postoji i u nekoliko zemalja regiona.

„Navodim primjer Sjeverne Makedonije u kojoj je Državna izborna komiisija institucija od najvišeg povjerenja građana, o čemu svjedoče njihova brojna istraživanja javnog mnjenja. U ovoj zemlji je nakon donošenja jedinstvenog izbornog zakonika došlo do uspostavljanja povjerenja u izborni proces, prvih slobodnih i poštenih izbora, ali i razrješenja delikatne i složene političke i institucionalne krize“, kazao je Šaranović.

Šaranović je istakao da su u komentarima OEBS-a i ODIHR-a od 10. oktobra ove godine sadržani i  jasno obrazloženi stavovi koji idu u prilog njihovom predlogu da se kodifikuje izborno zakonodavstvo. On je, pozivajući se na stavove OEBS-a i ODIHR-a, kazao da bi trebalo temeljno ocijeniti izborni pravni okvir radi osiguravanja dosljednosti između različitih zakona i djelotvorne zaštite prava svih zainteresovanih strana, te da kodifikacija pravnog okvira koji reguliše različite vrste izbora i izbornih procesa može se odnositi na postojeću fragmentaciju, kontroverze i nedosljednosti.

Šaranović je dodao da bi isto tako, trebalo uzeti u obzir sveobuhvatnu izbornu reformu koja se bavi preporukama prije 2016 godine. „U tom smislu, kodifikacija pravnog okvira koji reguliše različite vrste izbora i procesa vezanih za izbore omogućila bi rješavanje fragmentacija i nedosljednosti“, istakao je Šaranović.

„Eksperti OEBS-a i ODIHR-a smatraju da se putem kodifikacijem mogu otkloniti nezakonitosti i nedosljednosti koje dovode u pitanje primjenu propisa, što je i i prioritetni zadatak Odbora za sveoubuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Dakle, ukoliko nemamo kodifikaciju izbornog zakonodavstva onda izborni proces ne zavisi od svih nas, već se oslanja na volju onih koji imaju 41 poslanika. A kada se on oslanja na aktuelnu skupštinsku većinu, onda nemamo samo pokradene izbore, već skandalozan izborni proces.“, kazao je Šaranović.

„Kodifikacija izbornog zakonodavstva predstavljala bi krunu sveobuhvatne reforme i omogućila bi cjelovitu zaštitu izbornih prava, ostvarenje principa koherentnosti i potpunosti pravnog sistema, a u skladu i sa preporukama OEBS-a i dobrom uporednom praksom“, zaključio je Šaranović.

Vuko Vlahović, član Glavnog odbora Demosa, rekao da ta partija nastavlja da podržava rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva jer smatraju da je to, uprkos teškoćama, najbolji put da se u Crnoj Gori konačno dođe do adekvatnog ambijenta za demokratsko ispoljavanje volje građana.

„Tim prije što je ovo ad hoc tijelo pod lupom značajnih međunarodnih adresa, u prvom redu Evropske unije, koja snažno podržava njegov rad“, naveo je Vlahović.

Dodao je i da bi ovu podršku trebalo iskoristiti za postizanje konkretnih rezultata, kako se ne bi dozvolilo da vlast, po već oprobanom receptu iz prethodnih reformi, obesmisli čitav proces, odnosno da onemogući bilo kakve suštinske promjene u izbornim uslovima. „Zato moramo iskoristi ovu šansu i spriječiti još jednu njihovu prevaru.“, istakao je Vlahović

„Smatramo da je izborna materija od opšteg društvenog i državnog interesa i da zato nikako ne bi smjela biti povod za unutaropozicione obračune, sa ciljem osvajanja jeftinih političkih poena“, kazao je Vlahović.

Dodao je da su pogledu normativnih rješenja za poboljšanje izbornog zakonodavstva, mišljenja da jedan od temeljnih iskoraka treba da bude kodifikacija izbornog zakonodavstva, i naveo da bi se time objedinila cjelokupna izborna materija, odnosno svi segmenti izbornog procesa.

„Pored zalaganja za unaprijeđenje pravnog okvira, ostajemo privrženi modelu tehničke vlade, kao modalitetu implementacije usvojenih rješenja, sa jasnom sviješću da nam ni idealan pravni okvir ne znači mnogo ukoliko ga sprovodi DPS“, zaključio je Vlahović.