Izvršni direktor Asocijacije za demokratski prosperitet Zid Igor Milošević kazao je da je istraživanje ove organizacije pokazalo da je 41,5 odsto onih koji su svakodnevno u objektima koji priređuju kockarske igre, sa različitim oblicima kockanja počelo prije desete godine. Preko 80 odsto „stalnih kockara” prvi dodir sa kockom imali su prije četrnaeste godine.
– Danas je sve više „bejbi kockarnica”, gdje umjesto aparata za igru i zabavu imate mašine koje rade na identičnom principu kao što su slot mašine, ruleti... To su mjesta gdje se stvara empatija i roditelji dovode djecu da im objasne kako radi slot mašina ili kako funkcioniše rulet – kazao je Milošević.
On je na jučerašnjem okruglom stolu pod nazivom „Socioekonomski efekti odgovornog kockanja i posledice patološkog kockanja” kazao da je Crna Gora u prethodnoj godini prihodovala 690.000 eura od kazina, i to najčešće od vikend-turista. Prihodi od kladionica su, prema njegovim riječima, iznosili oko tri miliona, a od automat klubova oko milion i po eura. Pretpostavlja se da je oko 1.500 ljudi zaposleno u 384 kladionice, 111 automat klubova i kazina.
– Prihodom od koncesija i benefita angažmana zaposlenih u ovom dijelu dobijamo da je ukupan benefit države od ove industrije oko 10 miliona na godišnjem nivou – naveo je Milošević.
On je kazao da se istraživanjem koje je sprovedeno u 2009. godini na uzorku aktivne omladine, došlo do podataka da je 82,2 odsto muške populacije aktivno na nedjeljnom nivou kada je u pitanju neki vid kockanja. Stalnih igrača, koji više puta nedjeljno ili svakodnevno posjećuju prostorije u kojima se priređuju igre na sreću, ima 34,2 odsto. Milošević je kazao da je svaki četvrti ispitanik identifikovan kao neko sa mogućim simptomima problematičnog ili patološkog kockanja.
On je kazao da je problematično i to što društvo ima visok stepen tolerancije prema nehemijskim zavisnostima i da ne uzima u obzir zdravstvene posledice po kockara, već samo njegove materijalne poteškoće.
– Odgovorno priređivanje kockarskih igara treba da utiče da se smanje negativni ekonomski i socijalni efekti, kao i posledice po porodicu, društvo i pojedinca – naveo je Milošević.
Savjetnik za podršku osobama sa problemom kockanja iz savjetovališta Entera iz Beograda Milan Radovanović kazao je da 85 odsto populacije koja kocka nema problem sa kockanjem, i to kockanje se naziva društveno prihvatljivim. Po njegovim riječima, 15 odsto kockarske polulacije jesu problematični ili patološki kockari, koji počinju da dobijaju karakteristike zavisnosti, osnosno patologije.
– Sada radimo sa Podgoričaninom koji je sa 19 godina od kocke prihodovao oko pet hiljada eura za noć. Kako sada njemu da objasnimo da studira ili da radi za platu od 400-500 eura. Lica sa kojima radimo taj iznos su ostavljali dileru kada bi osvojili veću svotu novca – kazao je Radovanović.
A.T.
Mjesečni prihod 522.000
Za pet mjeseci 2013. godine prihodi od igara na sreću veći su za 3,78 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Marijana Radulović iz Uprave za igre na sreću kazala je da je po mjesecima taj iznos varirao – u januaru je prihodovano 427.029 eura, u februaru 389.076 eura, u martu 522.850 eura, aprilu 481.417 eura, dok izvještaj za maj nije gotov.
Ona je ukazala na potrebu što efikasnijih zakonskih rješenja kojima bi se regulisalo pitanje zabrane pristupa maloljetnih lica u kockarske aktivnosti.
Bez evidencije
Vršilac dužnosti direktora Uprave za igre na sreću Marko Ćulafić kazao je da je zakonom utvrđeno da je priređivanje igara na sreću djelatnost od javnog interesa, ali da je zadatak odgovornog društva da preventivno utiče da „sreća” ne bude faktor na kojem nivou se upotreba „igre” transformiše u ozbiljan problem cijele zajednice.
– U Crnoj Gori ne postoji evidencija koliko se ljudi kocka ili koliko ima patoloških kockara, tako da se proizvoljno može nagađati na osnovu iskustva drugih država koje imaju statistiku kretanja takvih trendova i broj dijagnosticiranih pacijenata. Na primjeru evropskog iskustva, računa se da patoloških zavisnika ima od 0,5 do 1 odsto punoljetne polulacije, tri puta više potencijalnih zavisnika, dok se aktivno kocka 35-40 odsto punoljetnog stanovništva – kazao je Ćulafić.
(Izvor:Dan)