Ne smiruje se tako sukob oko jezika. Poznavaoci prilika kažu da je to još jedna linija podjele koju podgrijava politika.

"Naš jezik je srpski. Pošto u našem bukvaru nemamo Ś i Ź, ja mislim da moja djeca ne treba da uče ta slova", kaže Matija Milačić dok sa ćerkom Nađom lista crnogorski bukvar.

Milačić je novinar i predsjednik udruženja "Ćirilica" u Podgorici i smatra da se crnogorski jezik nasilno odvaja od srpskog.

"Neki nastavnici čak kažu da moraju da pretrče ta dva slova. Jer i profesori su svjesni da nemamo mnogo primjera gdje se koriste", dodaje Milačić. "Ovdje imamo primjer za slovo Ź", kaže, pokazujući knjigu gdje piše riječ "Źenica".

Kako kaže mala Nađa? "Zjenica", odgovara dijete. "Svi kažu zjenica", dodaje njen otac.

Sasvim drukčiju priču kazaće Novica Vujović, saradnik na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.

"Pitanje fonema Ś i Ź problematizuje se iz kakvih politikantskih razloga ili nepoznavanja literature i stanja na terenu. Ti fonemi su opšta crnogorska karakteristika – kako u Baru, Herceg Novom ili Tivtu, tako od Pljevalja do Plava, Gusinja ili Berana", kaže on.

Novinar Samir Kajošević za DW ističe da ni štampa ne koristi nova slova.

"Imali ste period tokom referenduma o nezavisnosti, period potrebe da se naglasi to novo crnogorstvo", kaže on.

"To je politička potreba da se ima nešto svoje, konkretno ta nova slova, da bismo se razlikovali od onoga gdje smo bili do juče. Više je politički nego realan problem."