"Posmatrajući rezultate svih sudova u prethodnoj godini mogu iznijeti lični utisak da su rezultati solidni, imajući u vidu da su se sudovi uspješno uhvatili u koštac sa starim predmetima. Naime, 2019. godina je bila godina rješavanja starih predmeta, jer nam je cilj da u 2020. godini “očistimo sudijske stolove” od starih predmeta i ostvarimo punu efikasnost, kako bismo ispunili očekivanja građana i preduprijedili kršenje prava na suđenja u razumnom roku. Uz pomoć međunarodnih partnera iz projekta “Eurol” identifikovali smo prepreke za pravovremeno rješavanje sporova, zbog čega smo održali sastanak sa predstavnicima Uprave policije, Uprave za nekretnine, Udruženja sudskih vještaka Crne Gore i Pošte Crne Gore. U aktivnom dijalogu, usvojili smo zaključke koji će direktno doprinijeti efikasnosti sudstva i uvjerena sam da ćemo neposrednom komunikacijom i ubuduće rješavati sve izazove koje primjećujemo u praksi", kazala je Medenica.

O konkretnom učinku sudova kako je kazala Medenica može se više govoriti u prvom kvartalu 2020. godine, kada se izrade statistički izvještaji o radu.

"Svakako, uvjerena sam da smo na svakom polju unaprijedili status sudstva za ljestvicu više, u korist građana, i to na svakom polju: prvenstveno zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, zaštite prava oštećenih i žrtava u krivičnom postupku, transparentnost rada sudova i odgovornost sudija. Kreativni pristup Vrhovnog suda Crne Gore u osmišljavanju novih sudskih politika i u rješavanju izazova u praksi je karakteristika koja je bila dominantno izražena u 2019. godini",navela je Medenica za Dnevne novine.

Ona ističe da članstvo u Mreži najviših sudova omogućuje Vrhovnom sudu da bude obaviješten o najnovijoj praksi i aktuelnim pravnim pitanjima pred Evropskim sudom.

"Naime, putem kontakt osobe koju je Vrhovni sud imenovao u Mreži, na nedjeljnom nivou nam se dostavlja pregled najznačajnijih odluka Evropskog suda, kao i povremeni tematski analitički izvještaji. Dragocjeni materijal koji dobijamo putem Mreže, koristimo za sačinjavanje mjesečnih pregleda prakse Evropskog suda, koje zatim dostavljamo svim sudijama Vrhovnog suda i svim sudovima u Crnoj Gori, a uskoro planiramo da izdamo i kompilaciju mjesečnih izvještaja, koje će biti distribuirane svim sudijama u Crnoj Gori", istakla je predsjednica Vrhovnog suda.

Navodi da je jedan od ranijih predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, Nikolas Braca (Nikolas Bratza)  rekao da je primjena Konvencije podijeljena odgovornost Evropskog i nacionalnog suda.

"Može se dodati da ova odgovornost iziskuje dijalog i harmonizaciju prakse kao poželjnu posljedicu dijaloga, te da je upravo Mreža jedan od alata ovog dijaloga. Ovu odgovornosti treba shvatiti suštinski i imati na umu da se ne radi prvenstveno o odgovornosti prema međunarodnom dokumentu i sudu, ma koliko bili značajni. Za Vrhovni sud, primjena Konvencije je prvenstveno odgovornost prema građanima strankama u postupku, i prema njihovim pravima i slobodama", kazala je Medenica.

Upravo radi praćenja prakse u okviru Vrhovnog suda osnovano je posebno odjeljenje, koje je uradilo Analizu presuda donijetih u odnosu na Crnu Goru. Na pitanje koji su njegovi ciljevi Medenica kaže da je osnovano Odjeljenje za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i pravo Evropske unije, koje je izradilo prvi analitički dokument u regionu, i šire:”Analizu prakse Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru”.

"Ova Analiza je imala za cilj da objedini sudsku praksu Evropskog suda u pogledu presuda donijetih u odnosu na Crnu Goru, da se kroz analizu tih presuda ukaže na uočene nedostatke i prikaže njihov uticaj na domaću sudsku praksu. Imajući u vidu da je razumijevanje principa garantovanih Konvencijom poseban izazov za praktičare, Analiza predstavlja svojevrsni priručnik koji će doprinijeti daljem sprovođenju obuke sudija i unapređenju ujednačavanja sudske prakse u Crnoj Gori. U toku je izrada dopune Analize, koja će obuhvatiti presude, koje su donijete u 2018. i 2019. godini", navela je Medenica.

Pripremamaju kako je istakla i aktivnosti usmjerene na približavanje sudijama prakse Suda pravde Evropske unije.

"U susret našem članstvu u Evropskoj uniji, cijenimo da je potrebno blagovremeno upoznavanje sa praksom suda koji rješava sporove koji su u nadležnosti Evropske unije. Na taj način, Odjeljenje će pratiti praksu u dva pravca, na nivou Savjeta Evrope i Evropske unije i upućivati sudove na relevantne stavove iz bogate prakse sudova. Kako bi ove složene aktivnosti zadržale svoj kvalitet i značaj, pod rukovodstvom sudija koje čine Odjeljenje, neophodno je dalje jačanje kapaciteta suda i na tome ćemo posebno raditi u 2020. godini", saopštila je predsjednica Vrhovnog suda.