Pažin je podsjetio da Ustav i zakoni Crne Gore propisuju visok stepen zajedničkog odlučivanja i podijeljenu odgovornost vlasti i opozicije za funkcionisanje ključnih pravosudnih institucija, a samim tim i ukupan razvoj društva i evropski put Crne Gore.

„Iluzorno je i kratkovido razmišljanje da će bilo kome u Crnoj Gori biti bolje ako stanje vladavine prava bude gore, odnosno ako opozicija bude blokirala imenovanja na ključne pozicije u tužilaštvu i sudstvu i uslovljavala ih drugim nevezanim političkim zahtjevima. Moramo kao odgovorni ljudi misliti izvan dnevnih političkih ciljeva, kako da na te vitalne pozicije dovedemo najodgovornije i najstručnije osobe. Jer nema te politike koja želi dobro Crnoj Gori koja se može ostvariti bez stabilne vladavine prava,“ naveo je potpredsjednik Vlade, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Ocijenio je da se ostvarenje jasnije linije odgovornosti Tužilačke organizacije može postići samo kroz široki politički i društveni dijalog o novim pravnim rješenjima kako vrednovati rezultate u borbi protiv svih vrsta kriminaliteta, sa posebnim akcentom na najteže oblike poput organizovanog kriminala, ali i kome adresirati odgovornost ukoliko ti rezultati izostanu.

Pažin je ukazao da je politički sistem Crne Gore pravno projektovan za mnogo viši stepen demokratske kulture, dijaloga i saradnje od onog kojeg danas imamo, kada je riječ o važnim nacionalnim pitanjima.

„Zato je odgovornost prije svega na ključnim političkim akterima da svoju verbalnu posvećenost evropskim vrijednostima pokažu na djelu i daju nepodijeljenu podršku ključnim pravosudnim institucijama zaduženim za vladavinu prava i ukupni napredak društva. Na to nas sve obavezuje dvotrećinska podrška građana evropskoj budućnosti Crne Gore“, zaključio je potpredsjednik.

Savjet za praćanje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa 2019-2022 formiran je radi praćenja aktivnosti državnih organa usmjerenih na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, integracija u evropski pravosudni sistem, jačanje dostupnosti, transparentnosti i javnog povjerenja u pravosuđe, kao i razvoj državnih organa i profesija koje rade u sistemu pravosuđa.