"Rano je govoriti da li smo "dobro prošli" jer epidemija još traje i svako opuštanje imalo bi nesagledive posljedice", napomenuo je on.

O kaže kako epidemija zarazne bolesti ima svoje zakonitosti i pravila, ali je o prognozama trajanja epidemije veoma nezahvalno govoriti.

"Posebno je komplikovano razmatrati dužinu trajanja epidemije uzrokovane mikoroorganizmom sa kojim se humana populacija srijeće prvi put. Ključno pitanje možda nije koliko će epidemija trajati, već koliko će pandemija trajati - imajući u vidu da je čitav svijet pogođen novim koronavirusom. Samim tim pobjeda jedne države i suzbijanje epidemije na jednoj teritoriji ne znači puno dok se ovaj problem ne riješi na globalnom nivou", ističe Joksimović.

Ističe da udio stanovništva neke zemlje koji će biti zaražen zavisi od mnogo faktora, najviše od sprovođenja protivepidemijskih mjera i pravovremenosti njihovog sprovođenja.

"Svaka prognoza u smislu očekivanog broja zaraženih je nezahvalna i nosi veliki rizik od pogrešne procjene. Tačno je da najveći udio zaraženih ima blage simptome virusne infekcije koji ne zahtijevaju bolničko liječenje, ali takođe nije mali udio onih sa ozbiljnim stanjima. Veoma je bitno kontrolisati broj oboljelih i "razvući" obolijevanje u vremenu da bi se zdravstvenom sistemu omogućilo da radi i adekvatno zbrinjava posebno one kojima je potrebno bolničko liječenje. Jasno je da posljedice prije svega zavise od ukupnog broja oboljelih i broja oboljelih među osobama koje su u najvećoj opasnosti da razviju teške forme bolesti (stara i hronično oboljela lica)," jasan je on.

Joksimović kaže da registrovanje obolijevanja od kovida-19 kod romske populacije na Vrelima ribničkim predstavlja veliki epidemiološki rizik od širenja oboljenja kako među pripadnicima ove populacione grupe, tako i u široj populaciji.

"Iz tog razloga protivepidemijske mjere su morale biti sveobuhvatne. Za sada je u ovom naselju registrovan samo jedan oboljeli, koji je odmah smješten u institucionalnu izolaciju. Ekipe Instituta su svakodnevno na terenu, vrše permanentnu edukaciju i testiranje velikog broja osoba iz ovog naselja, tako da je nivo epidemiološkog nadzora podignut na najveći mogući nivo".

Obolijevanje u pojedinim sredinama zavisi od mnogo faktora poput kretanja ljudi unutar i van države, navika ljudi u lokalnom kontekstu, saobraćajne mreže, kaže on.

"Mjera ograničavanja međugradskog saobraćaja je bila jedna u nizu mjera koja je donijeta sa ciljem smanjenja rizika od širenja obolijevanja unutar zemlje. Bez obzira na trenutnu situaciju izraženu u broju oboljelih po gradovima, napominjemo da je svako područje Crne Gore u potencijalnom i stvarnom riziku od pojave obolijevanja od kovida-19".

Dodaje i da laboratorija Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore uspijeva obraditi veoma veliki broj uzoraka svakog dana, a broj obrađenih uzoraka višestruko se povećavao od početka epidemije.

"Laboratorija Instituta je akreditovana za mnoge mikrobiološke analize od strane međunarodnih relevantnih institucija i kao takva ona predstavlja jedinu referentnu laboratoriju za ovu vrstu mikrobioloških ispitivanja na nacionalnom nivou. Postoje vrlo strogi standardi u pogledu kvaliteta i bezbjednosti da bi jedna laboratorija mogla da radi zahtjevne mikrobiološke analize. Za sad u Crnoj Gori ne postoji potreba za angažovanjem dodatnih laboratorija, na to ukazuje i veliki broj uzoraka koji obrađujemo na dnevnom nivou i podatak da je Crna Gora po broju testiranih po glavi stanovnika jedan od lidera u regionu i šire. Planovi za eventualno angažovanje drugih laboratorija koje bi služile za rasterećenje Instituta i osoblja postoje i zavisi od nivoa obolijevanja u državi", zaključio je on.