Za 598 mjesta za stručno osposobljavanje visokoškolaca različitih obrazovnih profila konkurisalo je njih 2.159, što ukazuje na drastičnu razliku između ponude i tražnje na tržištu rada. Primjera radi, 299 lica sa diplomom Pravnog fakulteta prijavilo se da odradi pripravnički staž ove godine, dok su poslodavci tražili njih 20. Ovaj podatak naveden je u vladinoj analizi odnosa ponude i tražnje na tržištu rada koja je rezultat primjene programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca, sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. Slična situacija je i sa menadžerima jer su poslodavci od 253 prijavljena lica mogli da prime njih 26. Izražena je i razlika između ponude i tražnje u slučaju primijenjenog računarstva, jer je sa ovom diplomom konkurisalo 148 visokoškolaca sa evidencije nezaposlenih, dok su poslodavci tražili 23. Najveća usklađenost uočena je kod studijskog programa bezbjednosti i kriminalistike gdje su poslodavci tražili 37 osoba, a prijavilo se njih 39. Za program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem prijavilo se 4.211 lica, koji su naknadno raspoređivani u okviru ovog programa, kako bi odradili pripravnički staž.
Uprkos ovim podacima, Univerzitet Crne Gore raspisao je konkurs po kome će Ekonomski fakultet moći da primi 670 studenata, a Pravni fakultet 420. Fakultet političkih nauka upisaće 220 studenata, a Elektrotehnički njih 560. Na Mašinskom fakultetu mjesta ima za 295 brucoša.
Savjetnik u Centru za informisanje i profesionalno savjetovanje pri Zavodu za zapošljavanje Crne Gore Sanja Obradović navodi da ZZZ nije mogao uticati na to koji će obrazovni profil poslodavci tražiti tokom projekta stručnog osposobljavanja.
– Kod nas je na snazi hiperprodukcija ekonomista i pravnika. Veliki problem u našoj državi jeste taj što preduzetništvo nije dovoljno razvijeno da bismo uposlili sve one koji završe određeni fakultet. Nemamo ni razvijenu privredu pa je neophodno pospješiti preduzetništvo kako bi ljudi samostalno pokrenuli neki biznis i kako bi se na taj način se zaposlilo više ljudi – kazala je Obradovićeva.
Ona smatra da je neophodno pooštriti kriterijume upisne politike kako se ne bi dešavalo da se svršeni studenti ne mogu zaposliti.
– Potrebno je raditi na promociji profila za kojima su poslodavci iskazali potrebu, a nije bilo prijavljenih tokom projekta stručnog osposobljavanja – navela je Obradovićeva.
Ona savjetuje budućim studentima da prikupe što više informacija o željenom fakultetu i razmisle koliko su spremni da se posvete studijama.
– Veoma je bitno da saznaju kakvo je stanje na tržištu rada. Budući studenti imaju dva izbora, fakultet koji im je prioritet i fakultet za koji su manje zainteresovani. Osoba mora birati zanimanje koje voli jer će na tom poslu svakodnevno provoditi osam sati. Nije cilj upisati fakultet samo zbog deficita kadra na tržištu, a da osoba nije zadovoljna tim zanimanjem – navela je Obradovićeva.
U Vladi navode da se budućim planom upisne politike na ustanovama visokog obrazovanja moraju uzeti u obzir procjena broja lica koja će steći visoko obrazovanje u narednom periodu, ali i podaci o broju osoba na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Poslodavci su tokom programa stručnog osposobljavanja iskazali potrebu za 37 matematičara, ali nije bilo nijednog korisnika koji je završio taj studijski program.
– Nije bilo ni onih koji su završili nauke o obrazovanju, primijenjene studije poljoprivrede, fiziku, klavir, visoku školu sestrinstva, diplomtiju, gastronomiju, harmoniku, biohemiju, dizajin tekstila i odjeće, ekološki menadžment, fizičko vaspitanje djece, kompoziciju, pozorišnu režiju, a za njima je bila iskazana potreba poslodavca. Gledajući ove rezultate, uočava se potreba da se identifikuju efikasni načini promovisanja upisa studenta na studijske programe za kojima postoji jasno iskazana potreba – kažu u Vladi.
Nakon sprovedenog programa stručnog osposobljavanja uočena je razlika za studijske programe za koje su poslodavci iskazali potrebu, ali nije bilo dovoljno korisnika koji su završili odgovarajuću školu.
– Kada je u pitanju građevina, traženo je njih 164, ali je poslodavcima bilo dostupno 46 osoba sa ovim obrazovnim profilom. Kada su u pitanju hemičari, poslodavci su tražili 31 lice, ali je na raspolaganju bila samo jedna osoba – navodi se u analizi. Mi.N.
Ignorisali 33 zanimanja
Posebnu pažnju prilikom definisanja upisne politike treba posvetiti činjenici da od ponuđenih 207 studijskih programa niko od poslodavaca nije iskazao potrebu za čak 33 studijska programa, kaže se u vladinoj analizi.
U vladinom izvještaju zaključeno je da „poslodavci uopšte nisu iskazali potrebu za menadžmentom u poslovnoj i civilnoj bezbjednosti, poslovnim italijanskim, menadžmentom za bezbjednost marina i jahti, menadžmentom u nautičkom turizmu i medicinsku radiologiju”.
(Izvor:Dan)