„U četiri mjeseca krize, banke su nastavile sa kreditiranjem i unijele su dodatni novac u sistem, i to je dobro. Nije dobro što je tokom ova četiri mjeseca neto rast kreditnog portfolija Investiciono-razvojnog fonda prema privredi veći od rasta ostvarenog kod svih 13 komercijalnih banaka zajedno i to prema svim sektorima! Ne da nije dobro, nego bih rekao da je to nedopustivo. I da raščistimo – nije Investiciono-razvojni fond prekomjerno finansirao, već su komercijalne banke finansirale nedovoljno. Zato pozivam komercijalne banke da snažnije odgovore izazovima vremena koje je pred nama. Od Države će imati podršku, a zdrav klijent je i njihov interes, ništa manji od interesa Države i samih vlasnika kapitala“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijaldemokratske partije zašto su Vlada i vladajuća većina odbile zakonske prijedloge te stranke o smanjenju stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost, kazao je da je za svaku izmjenu zakonskog rješenja, a naročito onih koja imaju značajne fiskalne implikacije, neophodno sprovesti detaljnu analizu fiskalnog uticaja, kako se ne bi ugrozila likvidnost Budžeta i samim tim održivost javnih finansija te da Vlada neće zapostaviti ni socijalno ugrožene kategorije ni sektor turizma.

„U finalnoj je fazi treći paket ekonomskih mjera na kojima smo predano i posvećeno radili. Iako sadržajno orjentisan na razvoj i dugoročnu potporu sektorskim politikama, pripremili smo u najvećoj mogućoj mjeri odgovor i na sadašnji, nikad izazovniji ekonomski trenutak. Nećemo zapostaviti socijalno ugrožene kategorije našeg stanovništva i nećemo dozvoliti da im sadašnja kriza nametne dodatni teret na ionako skromne budžete. I za to ne treba ničija intervencija, ni posredovanje! Neće Vlada zanemariti potrebe ni sektora turizma, ni ostalih grana privrede, kojima su podrška i pomoć najpotrebniji. Govorio sam o tome u odgovoru na pitanje poslanika Gvozdenovića i gotovo najavio sve. Kao jedna od mjera razmatra se izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost u smislu smanjenja poreskih stopa za turističku i ugostiteljsku djelatnost u periodu krize, i to pitanje se takođe veoma detaljno analizira. Pored toga, ne smijemo dozvoliti da zbog nezapamćene nelikvidnosti, bankrot solventnih preduzetnika i preduzeća bude ceh koji će ugroziti cio sistem. Nema veće ekomske štete nego kad zdrav i održiv privrednik bankrotira zbog tenutno nepovoljnih i nedovoljnih tokova novca. Neću se ovdje detaljnije baviti pozitivnim i negativnim efektima moratorijuma otplate kredita na njegove korisnike. Reći ću samo sljedeće: da nije imao ekonomski smisao i benefite, ne bi predmet moratorijuma bila gotovo polovina ukupne kreditne izloženosti banaka“ – kazao je predsjednik Vlade.

Premijer Duško Marković je rekao, odgovarajući na pitanje zašto su visoki računi usluga privatne bolnice Codra, da je ukupan iznos ispostavljenih faktura od Specijalne bolnice Codra u 2019. godini 6 miliona eura, od čega se 5,8 miliona eura odnosi na usluge bolničkog liječenja te da ova bolnica izvodi i intervencije za koje su ranije građani Crne Gore upućivani u inostranstvo.
„Na osnovu detaljnih analiza o obimu i vrsti pruženih zdravstvenih usluga za sve njihove davaoce sa kojima Fond ima zaključen ugovor, a koje se rade u kontinuitetu, konstatovano je da se od ukupno 4.539 bolnički liječenih pacijenata u „KODRI“ u 2019. godini, čak 3.500 ili 77,11% njih odnosi na složene hirurške intervencije, pa su samim tim i troškovi intervencija veći, to je valjda jasno i Vama i meni kao laicima, što utiče da je iznos prosječne fakture veći od prosječne fakture u javnim zdravstvenim ustanovama. Tako da Vam je pristup veoma pogrešan, da ne kažem nedobronamjeran.
Naime, prosječna faktura u Specijalnoj bolnici Codra u 2019. godini je iznosila 1.280,62 eura, na nivou opštih bolnica 462,44 eura, dok je u Kliničkom Centru Crne Gore prosječna faktura 797,10 eura. Ovo iz razloga jer od ukupnog broja liječenih slučajeva, hirurške grane u Kodri učestvuju sa 77,11%, u opštim bolnicama sa 20,10%, dok u Kliničkom centru hirurške grane u ukupnom broju liječenih slučajeva učestvuju sa 26,19%. Dodatno, od fakturisanog iznosa Specijalna bolnica Codra plaća i potrošni materijal i ljekove, plate i poreze. Snosi troškove amortizacije prostora i opreme, popravki i servisa i nabavlja novu savremenu opremu. Sve navedeno, Državu ne opterećuje niti jedan cent, a s druge strane Codra godišnje unese u državni budžet oko milion eura po osnovu plaćenih poreza i doprinosa. Imajući u vidu da se radi o veoma velikom broju pruženih usluga i finansijski značajnom iznosu sredstva, uveden je čitav niz mehanizama kontrole koji je informatički podržan. Vrše se redovne mjesečne kontrole ispostavljenih faktura, a u kontinuitetu se sprovode i terenske kontrole od strane stručnih lica Fonda za zdravstveno osiguranje“ – rekao je predsjednik Vlade.