Kurban-bajram, koji dolazi dva mjeseca i deset dana nakon Ramazanskog bajrama, traje četiri dana.

Za ovaj praznik posebno je to što se prinosi žrtva - kurban, a meso se dijeli porodici, prijateljima i osobama slabijeg materijalnog stanja.

Kurban-bajram se naziva i Hadžijski bajram jer muslimani iz cijelog svijeta odlaze u Meku kako bi obavili jednu od pet temeljnih islamskih dužnosti - hadž.

Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza za punoljetne pripadnike islamske vjere, ukoliko oni mogu finansirati troškove hodočašća, a da ne dovedu u pitanje opstanak i normalan život porodice.Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovijesti nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.

Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban bajram "pada" dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog Bajrama.

Ove godine, zbog pogoršane epidemiološke situacije u državi, Mešihat Islamske zajednice (IZ) u Crnoj Gori odlučio je da se bajram namaz ne klanja u vjerskim objektima.