Gledano pojedinačno po godinama, poslanici su najviše pitali tokom 2019. godine kada je postavljeno 402 pitanja, a najmanje 2017.godine kada je ta brojka iznosila 52. Premijeru i ministrima su u Skupštini više pitanja postavljale kolege iz vlasti nego opozicije, a što je u bilo određeno i bojkotom rada Skupštine od strane dijela opozicionih poslanika u dužem vremenskom periodu. To je, ocjenjuju u CGO, umanjilo i djelotvornost ovog vida nadzorne funkcije Skupštine, jer su ta pitanja dominantno bila u pravcu promocije uspijeha Vlade a ne problematizovanja odluka i praksi Vlade.

"Brojke pokazuju da je variralo interesovanje poslanika i poslanica o radu ministara, pa su neki dobili i blizu 100 pitanja a drugi skoro desetostruko manje. Najviše se „na tapetu“ nalazio Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade i ministar pravde koji je u toku svog mandata poslanicima morao dati odgovor na 94 pitanja. Pažina su poslanici uglavnom pitali o borbi protiv korupcije, nezavisnosti sudstva i tužilaštva, kao i o opštem stanju u poglavljima 23 i 24 koje se odnose na vladavinu prava. Zatim slijedi Osman Nurković, koji je na čelu resora koji je zadužen za najveći infrastrukturni projekat, a kojem su poslanici postavili 87 pitanja", navodi Radulović.

S druge strane, poslanici i poslanice su mnogo manje bili fokusirani na pitanja iz domena ljudskih i manjinskih prava, mladih i sporta, nauke, javne uprave i odbrane.

"Tako je Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava za četiri godine iz Skupštine dobio svega 10 pitanja a Nikola Janović, ministar sporta i mladih morao je odgovoriti na samo 12 pitanja. Teme iz oblasti ekonomije i investicija preovladavale su u pitanjima postavljenim premijeru i procentualno čine skoro polovinu svih postavljenih pitanja (44%). Zatim slijede pitanja iz domena borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala (15.2%), a poslanicima i poslanicama su podjednako važna bila religijska i identitetska pitanja (7.2%) i integracije Crne Gore u EU (7.2%). Značajan je bio i broj pitanja koja se odnose na dnevnopolitička nadgornjavanja (17.6%), a koja su u analizisvrstana pod kategorijom „ostalo“. Zabrinjava podatak da su teme poput obrazovanja i mladih na samom dnu ljestvice postavljenih pitanja i njihov udio u ukupnom istraživanju je na nivou statističke greške", ističe Radulović.

Skupština, kao zakonodavna vlast, među svojim ključnim funkcijama ima i nadzor nad radom Vlade. Više je, pojašanjavaju u CGO, instrumenata parlamentarnog nadzora, a oni uključuju glasanje o nepovjerenju Vladi, interpelaciju, parlamentarnu istragu i poslaničko pitanje. Upravo je poslaničko pitanje najčešće korišćeno u crnogorskoj Skupštini.

Poslaničko pitanje se definiše kao pravo poslanika, da u cilju pribavljanja potrebnih informacija o pitanjima iz rada Vlade, postavi pitanje nadležnom ministru i da na njega dobije odgovor. Takođe, predsjednik, odnosno ovlašćeni predstavnik kluba poslanika ima pravo da predsjedniku Vlade postavi pitanje i dobije odgovor o pitanjima iz rada Vlade. Poslaničko pitanje postavlja se na posebnoj sjednici Skupštine, koja se održava najmanje jedan put dvomjesečno u toku redovnog zasijedanja.