"Oduvijek smo pokušavali da zaštitimo naše lične slobode od državne tiranije. Kriptografija je bila naše tajne oružje. Nekada su je koristile samo države u svojim ratovima. Ali stvarajući i šireći sopstveni softver mi smo oslobodili kriptografiju, demokratizovali je i prenijeli je preko granica novog Interneta", napisao je Asanž.

Kriptografija je postala standardizovana u veb pretraživačima i drugim softverima koje ljudi sada koriste na dnevnoj bazi.

Ona je vitalno sredstvo u borbi protiv državnog progona, kaže on i dodaje da je to poruka njegove knjige "Kriptovani otpadnici".

"Tokom rada na Vikiliksu, vidjeli smo dokaze da su male zemlje zlostavljane i da njima dominiraju veće. Vidjeli smo da se negira volja naroda, da se izbori kupuju i prodaju i da se bogatstva zemalja poput Kenije kradu i prodaju na aukcijama plutokratama u Londonu i Njujorku", piše Asanž.

Prema njegovim riječima, bitka Latinske Amerike za samoopredeljenje važna je za mnogo više ljudi nego što tu živi, jer pokazuje ostatku svijeta da je tako nešto moguće.

Masovno špijuniranje geopolitičko pitanje

Ali nezavisnost Latinske Amerike je još u povoju i stalno su prisutni pokušaji podrivanja latinoameričke demokratije, kao što se recimo vidi na primjeru Hondurasa, Haitija, Ekvadora ili Venecuela.

"Masovno špijuniranje nije samo pitanje za demokratiju i vlade - to je geopolitičko pitanje. Špijuniranje čitave populacije od strane stranih sila naravno ugrožava suverenitet. Znamo da stare sile još koriste svaku prednost da odlože ili uguše nezavisnost Latinske Amerike", navodi on.

S druge strane, raspolaganje energetskim resursima utiče na globalnu geopolitiku. Kontrola čak i jednog dijela gasovoda daje ogromnu geopolitičku moć. Ali nova velika bitka ne vodi se za gasovode, već za tokove informacija. Kontrola nad trasom optičkih kablova ispod mora i na kopnu, kaže Asanž.

Bogatstvom se smatra kontrola nad ogromnim protokom podataka koji povezuje čitave kontinente i civilizacije, omogućuje komunikaciju milijardama ljudi i organizacija.

Komunikacije s Južnom Amerikom idu preko SAD

Nije tajna da svi putevi komunikacije prema i iz Latinske Amerike, bilo da je riječ o internetu ili telefonu vode preko Sjedinjenih Država. Internetska infrastruktura vodi 99 odsto komunikacijskog saobraćaja ka i od Južne Amerike preko optičkih kablova koji fizički prelaze preko američke granice, podsjeća Asanž.

Prema njegovim riječima, američka vlada nije pokazala nikakve skrupule ni kada je riječ o kršenju vlastitih zakona kako bi ovim putem špijunirala svoje građane, a ni kada je riječ o špijuniranju stranih državljana.

Svaki dan, američke špijunske agencije progutaju na stotine miliona poruka iz čitave Latinske Amerike i čuvaju ih u skladištima veličine malih gradova.

Mnoge latinoameričke vlade i vojske čuvaju svoje tajne pomoću kriptografskog hardvera. To su kutije i softveri koji prvo šifruju poruke, a zatim ih dešifruju.

Vlade ih kupuju kako bi svoje tajne zadržale u tajnosti i to često o trošku građana. Ali kompanije koje prodaju te skupe naprave (koje su inače namjerno defektne) njeguju bliske veze sa američkim obaveštajnim službama koje tako mogu da dešifruju signal i pročitaju poruke.

SAD rade na drugoj vrsti oružja - kompjuterski virusi

U međuvremenu, SAD rade na drugoj vrsti oružja: stvaranje raznih kompjuterskih virusa najavljuje novu eru u visoko kompleksnom oružju - softveru koji prave moćne države za napade na slabije, tvrdi Asanž.

On, međutim, smatra da SAD nisu jedini krivac. Internetska infrastruktura se razvija i u afričkim zemljama zahvaljujući prije svega investicijama kineskih kompanija.

Afrika postaje onlajn, ali uz hardver jedne strane supersile, upozorava Asanž.

Da li će internet u Africi postati sredstvo kojim će Afrika ostati pokorena i u 21. vijeku i da li će afrički kontinent opet postati poprište konfrontacije između globalnih sila?

Zato, po njegovom mišljenju, kriptografija može da zaštiti ne samo građanske slobode i prava pojedinca, već i suverenitet i nezavisnost čitavih zemalja, i projekat globalne emancipacije, i može biti upotrebljena ne samo za borbu pojedinca protiv državne tiranije, već i tiranije imperije nad manjim državama.

(Izvor:blic)