Naročito je kako dodaju iz CKM-a, zapostavljena razjedinjena crnogorska zajednica u Republici Srbiji koja je izložena raznim pritiscima koji su veoma izraženi prilikom popisa stanovništva.
"Takođe u Srbiji postoje određena “udruženja crnogoraca” koja falsifikukući istorijiske činjenice predstavljaju crnogorsko kulturno nasleđe kakvo ono nikad nije bilo. Ono što je posebno za brigu kada je u pitanju naša zajednica u Republici Srbiji jeste podatak da se broj građana ove države koji se izjašnjavaju kao Crnogorci između dva popisa prepolovio, a da se niko od nadležnih institicija nije zapitao zašto se to desilo. Takođe treba naglasiti da nije dobro da Crnogorski nacionali savjet ne može da ostvari saradnju sa ministarstvima kulture i prosvjete koja bi umnogome doprinijela očuvanju kulturnog nasleđa crnogorske zajednice u Srbiji", ističu iz CKM-a.
Dodaju da kao dobar primjer organizacije crnogorske zajednice treba istaknuti zajednice u Sloveniji "koja za svoj rad ima veliku podršku počasnog konzula naše države Vojislava Kovača i crnogorsku zajednicu Makedonije na čijem je čelu Boris Popivoda".
"Vlada Crne Gore bi trebalo da riješi zahtjev crnogorskih iseljenika iz svih krajeva svijeta koji se odnosi na dobijanje crnogorskog državljanstva. U koliko bi postajala politička volja ovaj zahtjev bi mogao biti riješen uz osnovni preduslov da uz dobijanje državljanstva ne mogu imati pravo glasa u izbornim procesima.
Crnogorska kulturna mreža izražava očekivanje da će politički subjekti koji budu formirali novu Vlade uvažiti našu sugestiju koja će biti od velikog značaja za crnogorske iseljenike širom svijeta", saopšteno je iz CKM.,
Komentari