Na pitanje tog lista šta ako buduća vlada ne obezbijedi nedostajući dio novca za funkcionisanje države, Kostić odgovara da su restrikcije i smanjenje opšte i lične potrošnje realnost.

“Takve okolnosti nijesu poželjne niti za jednu vladu, jer je smanjenje opšte i lične potrošnje način za brzo gubljenje popularnosti”, kazao je Kostić, koji je i profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom.

On je istakao i da je pomoć aktuelne vlade, kroz tri paketa podrške privrednicima u cilju suzbijanja posljedica korona virusa, uspješna.

Kostić je trenutnu ekonomsku situaciju ocijenio kao vrlo složenom, poručivši da to ne bi bilo najgora situacija da tako nije ni u regionu.

"Svijet i mi zajedno svjedočimo nečemu što se u pojedinim intelektualnim krugovima nominuje kao “crni labud” u ekonomiji rijetkom, neprediktivnom događaju čije su posljedice po ekonomiju i društvo vrlo ozbiljne, a ishod upitan i neizvjestan. Onako kako ja gledam na stvari, paketi pomoći koje je Vlada realizovala su bili jedna uspješna društveno-ekonomska inovacija apriorno realizovana, što joj dodaje na kvalitetu", naglasio je Kostić.

Pojašnjava da je pogrešno mjere podrške nakon usvajanja i realizacije tri paketa sagledavati sa aspekta njihove efikasnosti, odnosno djelotvornosti, kako se često mogli čuti u raspravi o valjanosti mjera.

"Njihovu opravdanost, odnosno kvalitet treba sagledavati, prije svega, sa aspekta posljedica koje bi nastale da mjere nijesu preduzete. Ako ih posmatramo sa tog aspekta, teško da ih možemo ocijeniti drugačije osim kao uspješne i zasnovane. Sasvim je druga priča što to nije bilo dovoljno, a kako stvari stoje, neće ni biti u budućnosti, jer mogućnosti su ograničene, a recesija sa tendencijom ka depresiji je na vratima", izričit je Kostić..

Na pitanje šta treba da budu ekonomski prioriteti buduće vlade, i u koje sektore treba ulagati ekonomski analitičar ističe da strateške projekcije razvoja Crne Gore nisu sporne, i da je teško sporiti potrebe targetiranja sekotra energetike, poljoprivrede, turizma imajći u vidu da oni čine stubove ekonomije.

"Ono što je trajna manjkavost crnogorske privrede, nastale kao posljedica neadekvatnog strateškog promišljanja i djelovanja, tiče se njene ključne karakteristike, odsustva potrebnog stepena diverzifikacija njene strukture u skladu s vladajućim promjenama na evropskom i regionalnom tržištu, prije svega. To bi mogla biti ključna strateška tačka na kojoj bi trebalo graditi ne bih rekao oporavak crnogorske ekonomije, već njen budući progres. Oporavak je kratkoročna potreba, a to ne bi trebalo da bude naš cilj. Neko će možda reći da se radi o semantičkoj razlici, ali se radi o suštinskoj razlici. Upravo su aktivnosti i resursi u realizaciji ciljeva opredijeljeni njihovim nominovanjem, pa ako za strateško proglasimo operativno kratkoročno onda ćemo stalno biti pod uticajem trenutnih potreba i kaskati za promjenama", kazao je Kostić.

S obzirom na to da je pad prihoda u turizmu 85 odsto, Kostić je upitan na koji način buduća vlast može da reaguje i obezbijedi nedostajući dio sredstava za funkcionisanje države.

"Ukoliko zadržite isti nivo izdataka pri smanjenim prihodima, jedini način da obezbijedite nepromijenjeni nivo potrošnje jeste zaduživanje ili prodaja. Može neko pomisliti da bi se stvari u dijelu budžetskih prihoda mogle promijeniti nabolje smanjivanjem poreskih stopa, ali to bi bila pogrešna opcija, jer fiskalna ekspanzija u uslovima opšteg pada tražnje nije djelotvorna, naprotiv pogoršala bi stvari", jasan je Kostić.

Ekonomski analitičar naglasio je da Vlada ukoliko bude radila pametno može stabilizovati ekonomiju Crne Gore, a kasnije i ispuniti sva predizborna obećanja u vidu prosječne plate i vraćanja penzija majkama sa troje i više djece.

Pripremati se za iduću sezonu

Ekonomski analitičar komentarisao je odluku Ministarstva turizma da već sada uđe u pripreme za sljedeću godinu kao dobru, poručivši da se to mora planirati izloženost riziku stepen vjerovatnoće ponovnog neostvarivanja potrebno, a ne planiranje dolaska gostiju.

"Ukoliko se na taj način pristupi promišljanju budućnosti, onda će se u skladu s nivoom upravljanja rizikom adekvatnije pripremiti za budući scenario i tražiti nedostajući izvori prihoda i smanjiti neizvjesnost. Elementarna činjenica koju treba uzeti u obzir jeste: ne postoji niti jedan naučni dokaz na osnovu koga se može tvrditi da će sjutra biti kao što je bilo juče", poručio je Kosić i dodao da uprkos tome sva aktivnost i svi resursi su se do sada bazirali na predviđanjima o turističkoj posjeti i turističkom prometu iz prošle godine, i uzimali za gotovu stvar ne uzimajući u obzir vanredne stiuacije.

"Pri tome se zaboravljalo na elemenat vjerovatnoće, na slučajnost, odnosno nasumičnost i u skladu s tim nije se razrađivao scenario crnog labuda, stepena izloženosti riziku i shodno tome upravljanju rizikom. Ključno je važno koji se pristup koristi, koji je redosljed poteza, a ne samo koji je krajnji cilj. U nauci se to zove zavisnost od putanje. Drugačije bi bilo da je primijenjen taj pristup, pa stoga vjerujem da je korisno pozabaviti se njime u planiranju budućih aktivnosti i pripremi sezone", jasan je Kostić.

Na konstataciju da je najavljena ekspertska vlada, ekonomski analitičar to ne smatra neophodnim, naglašavajući da nije nužno biti direktor pozorišta da bi bili glumac, ili da budete pilot da biste bili direktor avio-kompanije.

"Nije ni nužno da budete ekspert da biste bili u vladi, ali da budete kompetentni – to je nužno. Daleko je značajnija mudrost u odlučivanju od ekspertskog znanja, a da mudro odlučivanje počiva na kompetenciji", zaključio je Kostić.

Vikend novine