Ističu da je od usvajanja Zakon je ostao nepromijenjen, iako se tokom realizacije programa uočio veoma veliki broj nepravilnosti.

" Od 2012. godine, kada je usvojen Zakon o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, do 2020. godine, za ovaj program je za 8 godina, po našoj analizi, izdvojeno preko 55 miliona eura iz budžeta, generišući ne više od 15% radnih mjesta, svako kreirano radno mjesto državu je koštalo 48 500 eura. Dostupni izvještaji Vladinih institucija o realizaciji programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem uglavnom su sadržali brojčane podatke o ponudi i tražnji u okviru programa i pokazali su da je program omogućio svakom drugom korisniku da se zaposli", kažu iz ADP-Zid.

Ta organizacije je,podsjetili su, 2016. godine sprovela istraživanje - Evaluacija Programa stručnog osposobljavanja za lica sa stečenim visokim obrazovanjem i pripremio predlog izmjena Zakona o stručnom osposobljavanju koje su, tvrde, trebale da odgovore na brojne identifikovane slabosti trenutnog modela prije otvaranja konkursa za petu generaciju.

"Evaluacija Programa je pokazala da je program ostvario značajne koristi za veliki broj njegovih korisnika – od konkretnog zaposlenja, do sticanja važnih iskustava i vještina, ali je pokazala i da postoje brojne zloupotrebe Programa od strane svih uključenih subjekata, tako da je efikasna evaluacija i kontrola bila ključna za njegovo funkcionisanje. Evaluacija Programa iz ugla korisnika pokazala je da su se kao najveći problemi programa javili: nepostojanje plana rada kod poslodavca; učesnicima nije bilo objašnjeno šta treba da rade na svom radnom mjestu; obavljali su i poslove za koje nisu završili fakultet i za koje zapravo fakultet i nije bio potreban ili su bili tretirani kao besplatna radna snaga. Takođe, ustanovljeno je da postoji značajan broj onih koji su identifikovali kršenje radnih prava, a da nisu znali kome bi se obratili", navode iz APD ZID.

ADP-Zid ukazuje da je ovakva vrsta angažmana zahtijevala nastavak, ali u nekom transformisanom obliku koji bi podrazumijevao racionalnije korišćenje sredstava za postizanje planiranih efekata, bolju integraciju sistema formalnog obrazovanja i tržišta rada kroz sistem organizovanih praksi.

"Ukazivali smo da je program stručnog osposobljavanja, koji je zamišljen kao dodatni doprinos države  obrazovanju mladih, potrebno redefinisati i objediniti sa drugim radnim angažmanima bez zasnivanja radnog odnosa u novo zakonsko rješenje.", navode iz APD ZID.

I ove godine ukazuju da su "sve otvorene radne pozicije su upitnog karaktera kao i potreba mladih da se prijavljuju na Program stručnog osposobljavanja, da li je to želja za sticanjem znanja, vještina i kompetencija ili devetomjesečno figuriranje kod poslodavca". 

 Program stručnog osposobljavanja nije obavezan, te nije obavezno ni prijavljivanje ističu i smatraju da je nužno redefinisati obostrano preferencijalno povezivanje. Smatraju da program nije racionalan i nova Vlada mora uvesti nove mehanizme – radnu praksu kod poslodavca u privatnom sektoru i inostranstvu

"Uzevši sve u obzir, zaista je nužno analizirati urađeno, i ozbiljno pristupiti reviziji normativnog okvira, kako iz razloga opravdane upotrebe sredstava, tako i zbog potrebe da se na kvalitetniji način utiče na poboljšanje zapošljivosti mladih. ", zaključuju iz APD ZID.