Podsjetio je da premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu nije napisao ni slova o vitalnim ekonomskim problemima “osim najave još jednog zaduženja”.

Konjević navodi da je nevjerovatno da premijer nije osjetio potrebu da se osvrne na poreski dug i sivu ekonomiju.

“Tu je veliki rezervoar na prihodnoj strani ukoliko država pokaže odlučnost i zavede red. Poreski dug je preko 400 miliona, a siva ekonomija čini oko 20 odsto BDP, što je približno milijardu eura novca koji treba da bude u legalnim tokovima”, rekao je Konjević u intervjuu za Dnevne novine.

Premijer, navodi Konjević, nije ni konstatovao stanje u oblasti politike zarada Crna Gora nažalost ima najmanju minimalnu zaradu u regionu, prosječnu zaradu koja je realno smanjena u posljednje četiri godine. O jednom od najvećih opterećenja u regionu na zarade od 64 odsto ni slova nije bilo u ekspozeu iako privreda na to već godinama ukazuje.

Smatra da pravdanje da o svemu tome nova Vlada nema još pouzdane podatke "nije ozbiljna, isuviše je eksternih izvora na bazi kojih su se mogli dati barem pravci budućeg djelovanja i generalne mjere ili smjernice na kojima će nova Vlada insistirati".

"Ostaje da vidimo kako će Vlada koncipirati budžet za 2021. godinu. Iz njega ćete vidjeti da li postoji spremnost da se krene u suštinske reforme ili će se opet nastaviti politika novog zaduženja, ovaj put sa novim pravdanjem. Nije bilo ni riječi o fiskalnoj strategiji koju je nova Vlada obavezna brzo donijeti, kao jedan od ključnih dokumenata u njenom mandatu", kaže Konjević.

Raduje ga, ipak, "nova uloga parlamenta, gdje vjerujem da će biti realne kontrole rada Vlade".

"Ovo je Vlada koja nema suštinsku podršku u Skupštini, što može da joj bude mana, ali i prednost. Prednost ukoliko svoju poziciju shvati kao šansu za postizanje istinskog konsenzusa u ključnim ekonomskim politikama. Ako odnos bude kao premijerov da tri dana ne odgovori ni na jedno pitanje, ne da svoje viđenje upućenih kritika nego ćuti, onda će ubrzo vidjeti da je ipak realna vlast u parlamentu", kaže on.

Na pitanje je li ugrožena isplata plata, penzija i socijalnih davanja, on kaže da obezbjeđivanje redovnosti ovih davanja mora biti prioritet Vlade.

"Ne smije se dozvoliti da se teret krize prelije na korisnike budžeta, zaposlene. Oko 2/3 zaposlenih u policiji prima platu do 400 eura. Plate u sektoru zdravstva i obrazovanja su takođe ispod mogućnosti koje obezbjeđuju pristojan život od njihovog odgovornog rada. Ako ugrozite to, onda se postavlja pitanje za koga se politika vodi za tajkune koji duguju poreze i kojima to država toleriše ili za obične policajce, profesore ili zdravstvene radnike, ostale građane koji žele da žive pošteno od svoga rada. To se konačno mora pokazati. Ali na djelu", kaže Konjević.

Vlada mora, kaže, ubrzano da sprovede racionalizaciju javnog sketora.

"Taj posao se ne smije više odugovlačiti. Za četiri prethodne godine povećan je izdatak za bruto zarade sa 420 na 500 miliona iako je Fiskalnom strategijom bilo planirano smanjenje ovih izdataka", kaže Konjević.

Vlada, kako je rekao, mora napraviti pošten dogovor sa privredom, vidjeti šta su njihova očekivanja, koje reforme treba brzo sprovesti, koje uslove stvoriti kako bi se partnerski rješavali problemi, obezbijedili veći budžetki prihodi i povećala poreska baza.