Spajić je kazao da je kamata iznosila 2,875 odsto na 750 miliona eura i da je potražnja bila skoro tri milijarde eura.

„Izdali smo 750 miliona eura zato što smo imali nevjerovatnu priliku, jer je ove godine ovo ubjedljivo najjeftinija kamata za B rangiranu državu“, rekao je Spajić na konferenciji za novinare i dodao da je emisija obveznica bila jedina optimalna mjera, a da bi svaka druga značila mnogo bolnije procese.

On je, govoreći o strukturi investitora, naveo da 37 odsto dolazi iz Evrospke unije (EU), bez Njemačke i Engleske. Iz Engleske dolazi 22 odsto, iz Njemačke nekih 20 odsto, dok su ostatak američki i investitori iz Azije i ostatka svijeta.

„Mislim da je italijanska Vlada bila u nekom manjem iznosu“, rekao je Spajić.

On je podsjetio da su 23. novembra otišli kod tadašnjeg ministra finansija, Darka Radunovića, kako bi vidjeli kakva je situacija, nakon čega su za dva dana donijeli odluku o emisiji obveznica.

„Znači mi smo od 25. novembra počeli sa pripremom izdavanja ovih obveznica. Država je morala da reaguje, jer je nama dolazilo 227 miliona eura duga na naplatu u martu. Reagovali smo prije početka naredne godine, da ne bi upali u dužničku krizu“, objasnio je Spajić.

Prema njegovim riječima, od novca koji je prikupljen emisijom, Vlada planira da vrati stare kredite, koji su jako nepovoljni, refinansira one koji dolaze na naplatu naredne godine i investira u budućnost Crne Gore.

„Ništa od tog novca neće ići na potrošnju, već će isključivo biti investirano u budućnost Crne Gore i u vraćanje kredita“, naveo je Spajić.

Ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, saopštio je da je najveći dio novca, od prikupljenih 750 miliona, potreban za otplatu glavnice koja dolazi na naplatu naredne godine.

„Jedan dio novca je potreban za finansiranje deficita budžeta za narednu godinu, dok je drugi dio opredijeljen za takozvane razvojne projekte – od fonda za inovacije i start up-ove, do različitih ideja koje donose novu vrijednost i znače novu razvojnu etapu našeg društva, koja je bazirana na znanju“, objasnio je Milatović.

Spajić je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da potrebe za finansiranjem za narednu godinu iznose 520 miliona eura

„Za narednu godinu imamo 385 miliona eura koje moramo da vratimo kao kredite i imamo oko 140 miliona koji su projektovani kao fiskalni deficit. Znači, ukupno oko 520 miliona su potrebna sredstva za narednu godinu“, precizirao je Spajić.

On je objasnio da Vlada želi da se pozabavi starim kreditima koji, kako je rekao, datiraju još iz vremena bivše Jugoslavije i imaju jako nepovoljne kamate.

„Mi ćemo se najvjerovatnije u februaru sastati sa svim tim kreditorima i napraviti najbolje moguće rješenje za budućnost Crne Gore“, saopštio je Spajić.

Prema njegovim riječima, prvi korak uvijek je da se riješi likvidnost.

„Trenutno to je najveći problem i to smo riješili. Drugi problem je fiskalna konsolidacija. Ona mora da se desi. Nakon nje dolazi treći dio – ekonomski razvoj Crne Gore“, objasnio je Spajić.

Na pitanje da li je zaduživanje kroz emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu problematično sa zakonskog apsketa, Spajić je odgovorio da je sve predviđeno rebalansom budžeta iz jula ove godine i da ne bi trebalo da bude problema.

On je, na pitanje da li se tim zaduživanjem odustaje od koncesije za aerodrome, odgovorio da su koncesije trenutno i dalje opcija.

„Mi ćemo da nastavimo taj razvogovor s koncesionarima, vidjećemo uslove i kako je proces išao. Imaćemo budžetsku rezervu koja će biti za slučaj da se taj dogovor ne desi“, kazao je Spajić.

Izvor: Mina