Ona je rekla da, u vremenima pandemije, zdravstvene i ekonomske neizvjesnosti, brige za bližnje i društvenog udaljavanja, nije jednostavno govoriti o jasnim cijevima za budućnost zemlje.

“Pa ipak, u slučaju Crne Gore, strateško opredjeljenje je sasvim izvjesno – mjesto nam je u evropskoj porodici i bićemo prva naredna članica EU”, navela je Kordić u autorskom tekstu za časopis Eurokaz, prenosi Mina.

Prema njenim riječima, proces pristupanja Uniji se nerijetko vidi kao kompleksna i beskrajna birokratsko-tehnička igra otvaranja i zatvaranja poglavlja.

“Da se često zaboravi osnovna premisa – da je EU prvenstveno projekat mira, ali i društvene kohezije i solidarnosti, zasnovan na ideji da se širenjem ljudskih i privrednih sloboda učvrsti zona bezbjednosti na evropskom kontinentu”, navela je Kordić.

Ona je kazala da Unija, uspješnim sprovođenjem politike proširenja, decenijama potvrđuje da i dalje želi da opstane na ovim principima i da održi vjeru građana u viziju zajedničke evropske budućnosti.

“Crna Gora jeste i mora biti dio te budućnosti, ne samo zbog toga što, kao kredibilna članica NATO, čini dio kolektivnog sistema bezbjednosti na evropskom kontinentu, nego i zato što smo geografski, istorijski, kulturološki već dio Evrope”, rekla je Kordić.

Prema njenim riječima, Crna Gora je spremna da ispuni sve zadatke koji stoje pred njom.

Ona je rekla da integracija u EU omogućuje instrumente za te reformske procese, ali i odgovarajuću finansijsku i ekspertsku podršku državama kandidatima koju treba u potpunosti upotrijebiti za nadgradnju institucija i ljudskog kapitala.

“Upravo zato smo opredijeljeni da radimo u interesu održivih društveno-ekonomskih promjena koje će garantovati kvalitetan pristupni okvir i dati legitimitet u daljim i zahtjevnijim fazama transformacije crnogorskog društva spremnog da bude dio evropske porodice”, kazala je Kordić.

Ona je rekla da će članstvu u EU doprinijeti svi segmenti društva – mladi, civilni sektor, akademska zajednica, privrednici, “ali i sve institucije koje će pravnu tekovinu EU uskoro primjenjivati kao nacionalni sistem politika u službi dostizanja boljeg životnog standarda građana”.

Kako je rekla, potrebna je kvalitetna debata o svakoj oblasti pregovora s EU, po svim sektorskim politikama, “kako bi naši građani upoznali trendove u evropskim politikama i razumjeli koje su to koristi, ali i izazovi, koje nameće članstvo u EU”.

Članstvo u Uniji će biti svrsishodno samo onda kada svaki građanin osjeti poboljšanja od tog procesa u svom životu.

Ona je kazala da upravo geopolitičke specifičnosti EU i njenih država članica, kao i izazovi s kojima se Unija suočava – globalna kriza izazvana pandemijom, Bregzit, ekonomski izazovi, čine komplikovanim odgovor na pitanje kada će Crna Gora zapravo postati država članica EU.

“Ono što je izvjesno je da treba da do kraja 2023. godine prenesemo svu pravnu tekovinu EU kako bismo do 2025. godine mogli kompletirati ratifikaciju sporazuma o članstvu. Mi smo odlučni da naše zadatke završimo u ovom vremenskom okviru, bez obzira na vanjsko-politički kontekst”, rekla je Kordić.

Ona je podsjetila da je Crna Gora do sada, u veoma zahtjevnom i kompleksnom pregovaračkom procesu, uspjela da otvori sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvori tri, “što čini našu poziciju znatno boljom u odmosu na druge države kandidate.”

Ona je kazala da vjeruje da će, kada EU otvori vrata dobrodošlice Crnoj Gori, to biti istorijski trenutak, “ali i podsticaj za čitav ovaj region da nas na tom putu slijedi".

“Naša poruka, upućena našim građanima, EU i našim susjedima, jasna je i nedvosmislena: Crna Gora je opredijeljena da postane prva naredna članica Unije i taj strateški cilj biće načelo svih naših budućih napora”, zaključila je Kordić.