Domaći proizvodi, kako navodi, kontrolišu se kroz sistem koji prati slijed „od njive do trpeze“ ili od „farme do trpeze“.

"Kontrola hrane iz uvoza, obavlja se efikasno, što potvrđuju i podaci koje redovno saopštavamo javnosti, o količinama proizvoda koje smo vratili sa granice ili uništili, jer nijesu ispunjavali parametre bezbjednosti i kvaliteta", navodi Daković.

Prema njenim riječima, u ovoj oblasti nulti rizik ne postoji, jer svaka faza u dugom lancu od njive ili farme do trpeze može dovesti do kontaminacije hrane.

"Ipak, sve navedene mjere koje se sprovode da do toga ne dođe, mogu značajno smanjiti rizik i mi u Crnoj Gori upravo to i radimo. Samo u toku 2020. godine spriječili smo da na tržište dospije blizu 1.300 tona hrane iz uvoza, jer nije odgovarala parametrima bezbjednosti i kvalitet",  kazala je Daković.

Govoreći o organskoj hrani, ističe da iako potiče iz sertifikovane i strogo kontrolisane proizvodnje koja garantuje kvalitet više, proizvod organske proizvodnje takođe je podložan kontaminaciji.

"Na tržište može biti stavljen ukoliko je dokazano bezbjedan",  poručuje Daković.

Da li je prošle godine kontrola uvoza hrane bila stroža s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju?

"Kontrole se rade u skladu sa procjenom rizika. Ne bih rekla da je kontrola prošle godine bila strožija, ali je bilo perioda u kojima je bila pojačana. Kada je u martu ove godine proglašena epidemija i došlo do zatvaranja granica, veliki broj zemalja je zatvorio i svoja prodajna tržišta. Neke su zemlje zabranile izvoz osnovnih životnih namirnica, zdravstvenih i drugih proizvoda. Tada je procjena bila da je veći rizik od pojave nebezbjedne hrane, pa smo značajno pojačali kontrole uvoza i učestalost uzorkovanja. Dolazila je hrana sa novih tržišta, po prvi put, što je podrazumijevalo poseban nadzor i kontrolu. Nakon par mjeseci stanje na tržištu se stabilizovalo, odnosno rizik je smanjen, pa su i naše kontrole usklađene sa tim. Iako se u početku postavljalo pitanje prelaska korona virusa preko hrane, EFSA je izašla sa stručnim mišljenjem da hrana ne može biti prenosnik ovog virusa, te u skladu sa tim kovid nije bio povod za procjenu rizika i opasnosti na većem nivou.".

Ona je kazala da se na farmama vlasnici najčešće suočavaju sa problemima koji se odnose na infrastrukturu neophodnu za ispunjavanje zahtjeva za zaštitu dobrobiti životinja.

"Objekti u kojima se drže životinje moraju imati dovoljno prostora, svjetlosti, vazduha, adekvatne uslove za odlaganje stajnjaka i druge. Uzgajivači biljnih proizvoda, najveće poteškoće imaju sa pravilnom upotrebom sredstava za ishranu i zaštitu bilja. Kontinuirane edukativne radionice su način da se prevaziđu ovi izazovi. Potencirala bih edukaciju proizvođača za pravilnu upotrebu sredstava za zaštitu bilja. Nakon uspješno završene obuke, polaznici kursa dobijaju legitimaciju. Krajnji cilj je uspostavljanje sistema koji se primjenjuje u EU, u kome će sredstva za zaštitu proizvoda moći da kupuju samo oni koji znaju kako se pravilno koriste i imaju dozvolu (legitimaciju). Organizovanje obuka nastavićemo i u ovoj godini, nadamo se intenzivnije nego prošle koja je zbog pandemije kovid-19 ograničila neke i od naših aktivnosti.", kazala je Daković Pobjedi.

Odnos prema životinjama slika zrelosti našeg društva

Ona je kazala da su napravljeni  značajni iskoraci na stvaranju uslova za unapređenje dobrobiti životinja (kućnih ljubimaca), ali je, kaže, potrebno nastaviti još intenzivniji rad.

"Potrebno je da se svijest o zaštiti dobrobiti životinja ili značaj ovog pitanja znatno unaprijedi u javnosti.Trebamo svi u društvu da shvatimo da je naš odnos prema životinjama, pa i psima lutalicama, slika zrelosti našeg društva. Dobrobit životinja podrazumjeva široki opseg odnosa životinje i čovjeka: i zaštite jednih od drugih, ali i zaštite imovine i odgovornog vlasništa i društvene zrelosti. Savjet je u periodu od osnivanja doprinio brojnim idejama, predlozima i preporukama, koje su sprovodile Uprava, NVO koje se bave zaštitom dobrobiti životinja i pojedine lokalne samouprave. Stvoreni su uslovi za identifikaciju i registraciju pasa, što je osnov za nadzor nad vlasništvom i pripremljena je Nacionalna strategija za kontrolu populacije pasa. Sada to treba svesti na nivo lokalnih samouprava i Savjet će dati svoj puni doprinos i na tom nivou realizacije aktivnosti.", kazala je Daković.