Đukanović je, odgovarajući na pitanje lidera Pozitivne Darka Pajovića, ponovio da je privatizacija KAP-a bio najtransparentniji postupak, koji je ikada urađen u Crnoj Gori.

,,O kvalitetu tog postupka možemo govoriti, vi imate svoj stav, ja svoj. Ipak, sve je urađeno u skladu sa crnogorskim zakonima'', poručio je Đukanović.

O susretima sa premijerima država EU

Đukanović je kazao da je u prethodnom periodu bilo apsolutno najvažnije svaki atom energije upotrebiti u Crnoj Gori, posebno zbog vladavine prava i poručio da će to biti prioritet i u narednom periodu.

,,Sva pažnja se mora koncentrisati prije svega na privređivanje u našoj kući. Uvijek ću ići samo tamo, odakle ćemo dobiti investitora ili neku ekspertsku pomoć. Sve ostalo bi bilo trošenje mojih resursa ili resursa vlade'', kazao je Đukanović.

Prethodno je Pajović ocijenio je da susreta Đukanovića sa premijerima iz zemalja Evropske unije, nema zbog vladavine prava.

,,Ono što ostavlja znažan utisak je da mi nemamo posjete premijera iz zemalja EU, za osam mjeseci koliko ste vi premijer, i da to nije nimalo slučajno i ima neku vrstu pozadine. Privatizacija Kombinata aluminijuma je jedan veoma loš primjer nemanja standarda.'', kazao je Pajović.

Premijer je kazao je da evropski i evroatlanski ciljevi ostaju konstanta u radu njegove Vlade. Prioriteti su, kaže, u zemlji i poslovima koje Vlada mora uraditi.

,,Racionalno smo saglasno tome određivali prioritete i tempo posjeta inostranstvu. U prvi plan je istaknuta multilateralna diplomatija. To je danas efikasnije i racionalnije nego bilateralne posjete. Ne postoji bilo koji zvaničnik iz Evropske Unije, sa kojim se za vrijeme bavljenja politikom nijesam sreo. Imao sam susrete sa najvišim zvaničnicima Evropske unije, kao i NATO-a'', kazao je Đukanović.

,,Imam sve razloge da budem zadovoljan svojim i aktivnostima svojih ministara na međunarodnoj sceni'', kazao je premijer. Poručio je da se Vlada trudi da privuče investitore kako bi što prije realizovali ključne razvojne projekte.

,,Bilo bi bolje kada bi imali više investitora iz EU, ali na to ne smijemo gledati kao jednostran problem Crne Gore. Investitora iz Evrope nažalost danas nema puno ni u samoj Evropi, zbog duboke krize koja potresa Evropsku uniju'', kazao je Đukanović.

Predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović pitao je Đukanovića koliko je u poslednjih 8 mjeseci imao susreta sa premijerima zemalja članica Evropske Unije, osim međunarodnih konferencija. Pajović je ocijenio da aktuelni premijer nema pravu bilateralnu saradnju sa kolegama iz zemalja Evropske Unije, za razliku od prethodnog premijera Igora Lukšića.

,,Bilateralni susreti su veoma važni zbog integracionih procesa i imamo takođe i veoma važnu ekonomsku komponentu tih susreta.Važno je reći da je nivo investicija koji dolazi iz EU i SAD na izuzetno niskom nivou, ili ga uopšte nema'', kazao je Pajović.

Vlada će racionalizovati troškove

Premijer je kazao da Vlada posvećuje posebnu pažnju racionalizaciji svih troškova. Đukanović je poručio da će Vlada pojačanu pažnju usmjeriti na sve vidove štetnog ponašanja državnih službenika.

,,Neprimjereno su visoki troškovi grešaka, koje se naprave na raznim mjestima u državi. To su greške koje nas skupo koštaju i one su posljedica nespremnosti sistema da se brzo prilagođava novim normativnim okolnostima. Tome ubuduće moramo posvetiti dužnu pažnju. Nije više dovoljno samo barjačiti oko crnogorske nezavisnosti, već je potrebno svako da se preispita ili ga preispitaju nadležne institicije.'', kazao je Đukanović.

Poslanik Socijaldemokratske partije Borislav Banović je pitao koliko novca se godišnje potroši na plaćanje štete nastale greškama državnih organa, odnosno funkcionera i službenika koji rukovode tim organima, rade u njima i da li je taj problem izražen. 

Đukanović je odgovorio da je, prema podacima Ministarstva finnasija, prošle godine po osnovu konačnih izvršnih odluka sudova i drugih državnih organa koje se odnose na budžetske korisnike, sistemom prinudne naplate, naplaćeno oko 13,2 miliona eura. 

“Uporedno posmatrano, u prvih šest mjeseci prošle godine, po tom osnovu, plaćeno je 6,7 miliona eura, a u istom periodu 2013. godine 14,3 miliona eura”, precizirao je Đukanović.

Lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić kazao je da se nada da, zbog održavanja parade u Budvi, neće biti žrtava, takođe i upotrebe prekomjerne sile i rekao da će zatražiti odgovornost Vlade koja je, kako je rekao, odlučila da dozvoli održavanje skupa visokog inteziteta u Budvi.

Lider SNP-a Srđan Milić upitao je Đukanovića, zašto sa svojim ministrima nije pošao u Budvu, da brani prava seksualnih manjina.

Đukanović: Gradnja autoputa do kraja godine

Premijer je ocijenio da je Crna Gora država sa najozbiljnijim privrednim zamahom u ovoj godini. U toku je izbor partnera koji će raditi na drugom bloku Termoelektrane u Pljevljima. To je posao vrijedan oko 300 miliona eura, kazao je Đukanović.

Đukanović je poručio da je Vlada preduzela niz aktivnosti, kako bi sačuvala ekonomsku stabilnost. Premijer je rekao da je najvažniji projekat izgradnja autoputa prema sjeveru. Đukanović je ocijenio da će granja autoputa početi do kraja godine, da je vrijednost radova na prvoj dionici oko 800 miliona eura i da očekuje da na tom poslu bude angažovano oko 4 hiljade radnika.

Premijer je kazao da je očekivani iznos investicija u turizmu oko 3 milijarde eura.

,,Valorizuju se ukupni potencijali Crne Gore i stvoreni su uslovi za početak ozbiljni investicija i bolji život svih građana'', kazao je Đukanović.

Šef poslaničkog kluba DPS-a Milutin Simović pitao je Đukanovića kakav je status najznačajnijih investicionih projekata, te kakva je dalja dinamika njihove realizacije, sa akcentom na Lušticu, Porto Montenegro, Kraljičinu plažu, drugi blok Termoelektrane.

U ime Bošnjačke stranke, Almer Kalač je premijera Đukanovića pitao koje aktivnosti Vlada Crne Gore preduzima u cilju proširenja mreže diplomatsko-konzularnih predstavništava, te da li se može očekivati da će u skorije vrijeme Crna Gora otvoriti ambasadu u Luksemburgu.

Đukanović je rekao da imaju u vidu da u Luksemburgu živi brojna kolonija ljudi sa sjevera Crne Gore koja se procjenjuje na oko deset hiljada, kao i njihove inicijative i zahtjeve za adekvatnim nivoom zaštite i konzularne pokrivenosti.

“Idući u susret zahtjevu naših iseljenika na boravku i radu u Luksemburgu, u Ministarstvu vanjskih psolova i evropskih integracija donijeta je odluka da naša Ambasada u Briselu zajedno sa generalnim konzulatom u Frankfurtu, jednom mjesečno u Luksemburgu, u trajanju od pet radnih dana, realizuje konzularne dane”, kazao je Đukanović.

(Izvor:RTCG)