Ipak, smatra da će nova vlast ispoštovati rok i donijeti budžet u martu, kako je i najavljeno krajem prošle godine.

"Vjerujem da će Vlada poštovati sve zakonske rokove, jer ne vidim neki ozbiljan tehnički problem da tako ne bude. Vlada je svjesna da je jako rizično djelovati u, takozvanim, privremenim okvirima, a naročito imajući u vidu da je većina koja podržava vladu na teoretskom minimumu, što ne znači da tako mora da ostane ako bi vlast postigla uspjehe do kraja godine. Ali, ako ne bude rezultata do kraja ljeta moglo bi i da bude politički neizvjesno”, kazao je Drecun.

Komentarišući odluku o privremenom finansiranju, navodi da je za sada sve funkcionisalo, te da su obaveze redovne isplaćivane, uključujući penzije i socijalna davanja.

"Pošto je to budžet stare vlade, podijeljen na periode, jedini problem je bio kako podijeliti budžetska sredstva na jedinice, s obzirom da je došlo do ozbiljne promjene u organizaciji Vlade", rekao je Drecun.

Dječji dodatak i minimalna zarada

Osvrnuo se i na najave Vlade o uvođenju dječjeg dodatka i povećanju minimalne zarade sa 222 na 250 eura. Drecun ukazuje da je ranije ukidanje dodatka velika greška, te da je ispravljanje nepravde opravdano.

"Budući da sam bio ministar socijalnog staranja kad je taj dodatak bio na snazi, znam koliko je bio značajan sinergetski efekat djeteta i države. Minimalna zarada je toliko mala da nam predstavlja ozbiljan hendikep u predstavljanju Crne Gore kao ozbiljne investicione destinacije. Nije to veliko povećanje. Predlagao sam još prije nekoliko godina da minimalna zarada bude znatno veća, a da se stope doprinosa snize", ukazao je Drecun.

Kako objašnjava, opterećenja neto zarade iznose oko 65 odsto, što bi značilo da, ukoliko neko prima neto zaradu od 254 eura, porezi i doprinosi iznose 164 eura.

"To je mnogo. Zato, pretpostavljam, poslodavci idu na najniže zarade radnicima, a onda malo dodaju mimo pravila. Mnogo je bolje imati niže opterećenja od oko 30 do 35 odsto, ali da minimalna neto zarada bude 400 ili 500 eura, pa bi to došlo na isto otprilike. Bilo bi više reda i imali bismo atraktivniji sistem za privlačenje stranih investicija", objasnio je Drecun.

On ukazuje da treba vidjeti koliko radnika u Crnoj Gori prima neto zaradu manju od 500 eura. Ukoliko bi se tada ustanovilo da je budžet nedovoljno popunjen porezima i doprinosima na zarade, onda stope poreza i doprinosa treba povećati za više neto zarade, kaže Drecun.

"I tako nekim asimetričnim, nelinearnim oporezivanjem napraviti model. Poenta je da se zaštiti većina koja prima malo, a uz to joj je penzioni osnov nikakav. U mnogim razvijenim zemljama onaj ko prima višu zaradu, ima i višu stopu nameta na lični prihod", zaključio je Drecun.