Novonastala politička situacija diktira i tempo rada u državnim strukturama turističke privrede, pa kako je naveo u intervjuu za agenciju Mediabiro, poslenici čekaju da vide hoće li biti smijenjeni, i ne znaju šta im je činiti. Kada je posrijedi zatvaranje kompanije Montenegro Airlines, kao i otvaranje novog državnog avio-prevoznika To Montenegro, Ratković je mišljenja da je takav potez tipično balkanski, i da ga je kao takvog trebalo povući.

Ratković, foto: Mediabiro

Crna Gora, kako je ocijenio, ne može da bude nezavisna od turizma, ali u budućnosti treba voditi računa o sinergetskom, i samim tim održivom, razvoju turizma i ostatka privrede koji se na turizam naslanja. Smanjenje broja zaraženih na nivo koji imaju najjače emitivne zemlje Evrope, izričit je dekan FBT-a, najbolja je poruka koju trenutno možemo da pošaljemo.

Krajem prošle godine, svijetske medije punile su sve samo ne optimistične prognoze o budućnosti turizma. Opet, sa druge strane, svjedoci smo da je, do ove godine zapostavljeni, Sjever Crne Gore itekako profitirao, pa bilježe rekordnu posjećenost. Na pitanje da li nas je koronavirus išta naučio kada je u pitanju kretanje ljudi, turizam generalno, Ratković misli da nije.

"Da nas je naučila nečemu, imali bismo makar deset puta manju transmisiju. Teško učimo na spostvenom iskustvu.

Mi smo ove godine imali snijega, za razliku od ranijih godina, i to je bilo značajno za planinski turizam. Nemamo sređenu statistiku na osnovu koje bismo iznijeli procjenu, ali na osnovu medijskih izvještaja uglavnom su vikendi bili puni, a radni dani nisu. Ne može se govoriti o dobroj sezoni kada pet dana nema nikoga a dva dana bude gužva. Uglavnom, bolje i to nego ništa , samo je problem što je i to raširilo pandemiju.

Eto da poželimo da bude snijega i ubuduće, i da se otvorimo za inostrano tržište, s tim što ne treba biti optimista što se pandmije tiče za ta druga tržišta, ali treba biti optimista za ljetnju sezonu. Tu imamo veliku komparativnu prednost, i Crna Gora je bogom dana za tu vrstu tematskog turizma , ili inovativnog turizma čije sad elemente sadrži. To je za sada dobra vijest, ali vjerujem da je ekstremno velika transmisija  probudila ove mjere koje su mnogo ranije trebale da dođu. Mi smo ovakve mjere imali, i uspješno implementirali u aprilu i maju prošle godine i došli do “corona free” situacije, što je ignorisano od strane novih struktura. Morali smo na vrijeme ići nekim kontinuitetom, odnosno nastaviti ono što je dobro, a ne početi sve iz početka kao da život sa novim mandatom počinje. Nadam se da ćemo početi sada dobro da upravljamo, onako dobro kao što smo upravljali u aprilu i maju prošle godine", kazao je Ratković za Mediabiro.

Kolašin, foto: Mediabiro

Na pitanje može li govoriti o oslobađanju Crne Gore od zavisnosti od turizma ili je dosadašnji koncept samo privremeno uzdrman, ocjenjuje da Crna Gora ne može da bude nezavisna od turizma.

"Prosto su njena struktura i faktori Bogom dani za razvoj turizma. Problem je bio što nije bilo integralnog razvoja - paralelno turizam i proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, kao i proizvodnja industrijskih proizvoda. To je jedna dobitna strategija - da vršimo multiplikativne efekte unutar našeg sistema, gdje je vodeća uloga turizma, poljoprivrede i industrije. Mislim da se to počinje shvatati i takav turuzam je veoma održiv.

Primjera radi, onaj koji proizvodi poljoprivredne proizvode, prodavaće ih turistima, kod njega će dolaziti turisti, ali će prodavati i prodajnoj mreži i samim tim imati izvoz koji radi cijelu godinu. Isto je tako i za industrijske proizvode za potrebe turizma, i tome treba dati šansu. Nekada su, recimo, poklon koji su gosti sa Svetog Stefana nosili bila ćebad 'Vunko' iz Bijelog Polja, koja su bila jako kvalitetna, sa pristupačnom cijenom", kaže Ratković.

Ratković ocjenjuje i da je ukinuta kompaniju  MA koja je imala reputaciju, neku svoju meku i tvrdu aktivu, a to je trebalo nastaviti.

"Sada sve to treba baciti u vodu i praviti iznova, što je tipično balkanski. Opet je to politika, bilo bi za aplauz da se ispravi, da kažu “Ljudi ostavimo ovo, krenimo gdje smo bili, pogriješili smo” - onda bismo dokazali da smo mi ipak počeli evropski da razmišljamo. Ipak, ja se bojim da taj san nećemo skoro dosanjati", kaže on.

Ističe da smo što se tiče organizovanog turizma, zakasnili.

"Treba i sad raditi, sada bi već trebalo da se konsoliduje turistička privreda, Turističke organizacije i udruženja, da se sama preduzeća povežu i da budu podstaknuta da rade. Međutim, većina njih, što se tiče te državne strukture, čeka hoće li biti sminjenjeni, i ne znaju šta da rade. Nemaju nekakav stabilan uslov, desilo se što se desilo. To se kod nas tako shvata po dubini, po širini - Pa onda ne znaju koga će agrarna reforma da zakači", navodi on.

Na pitanje koliko je realan, sve češće pominjani scenario novih zdravstvenih protokola kada su u pitanju putovanja, poput medicinskog pasoša ili obavezne potvrde o vakcinaciji, objašnjava da se mora naći način za kontrolu, a najveća je kontrola stopa pandemije.

"Ko pametan može željeti da ide u jezgro zaraze? Najbolja poruka je da mi spustimo našu pandemiju na nivo koji imaju najjače emitivne zemlje Evrope, i to će za njih biti znak da idu u jednu zemlju gdje se upražnjava odgovorni turizam. Tehnička će rješenja biti gdje će se kontrolisati i šta. U zdravu sredinu će svi da dođu, a jako je važno da ih ne dovodimo u velike gužve, nego u ove dominatno alternativne oblike turizma gdje je manja koncetracija, a tu je velika šansa za seoski turizam, i eko turizam. Kampovi bi takođe mogli da budu veoma aktraktivni, budući da na realtivno velikom prostoru gdje možete da budete zajedno, a opet da budete sami, što je mjera predostrožnosti koju žele da upražnjavaju savremeni turisti", zaključuo je Ratković u intervjuu za Mediabiro.