Ustavni sud Crne Gore proglasio je neustavnim izmjene Zakona o obrazovanju, koje je Skupština usvojila na osnovu sporazuma o jeziku, koji su u septembru 2011. godine potpisali tadašnji predsjednik Vlade Igor Lukšić i lideri opozicije. Takvu odluku Ustavni sud je donio postupajući po inicijativi Matice crnogorske.
Sporazumom koji su Lukšić i opozicioni lideri postigli nakon dugih pregovora, bilo je definisano da se nastavni predmet u školama zove crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost. Ovakvom presudom Ustavnog suda srpski jezik se, u susret novoj školskoj godini, praktično ponovo izbacuje iz škola u Crnoj Gori.
Sporazum koji su postigli predstavnici opozicije sa tadašnjim predsjednikom Vlade Igorom Lukšićem, vodio je ka usvajanju izmjena izbornog zakonodavstva, a što je bio uslov Evropske komisije da bi mogla da predloži otvaranje pregovora EU i Crne Gore o pristupanju.
Matica crnogorska je u januaru prošle godine Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o obrazovanju koji se odnose na upotrebu službenog jezika.
Interesantno je da je Matica crnogorska godinu nakon što je podnijeta inicijativa Ustavnom sudu tvrdila da je sud ne može razmatrati jer ne postoji zakon koji to pitanje reguliše i čija bi se ustavnost ocjenjivala. Ipak, godinu i po od inicijative, a baš pred početak nove škole godine, Ustavni sud je postupio po navedenoj inicijativi.
Matica je u inicijativi tvrdila da „umjesto da se poštuje ustavno rješenje da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, izbjegnuta je njegova primjena, pa u suštini ovo znači da u Crnoj Gori i ne postoji službeni jezik, osim kao ustavna deklaracija koja nikoga ne obavezuje”.
Takođe, u Matici su tvrdili da Ustavni sud u najkraćem roku procesuira inicijativu i pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornih akata, ali je, kako vidimo, za odluku bilo potrebno godinu i po. Prema njihovoj ocjeni, to je način da se zaštiti ime službenog crnogorskog jezika i obezbjedi njegova zakonita primjena u državnim institucijama, posebno prosvjetnim ustanovama.
Nakon dogovora bivšeg premijera sa opozicionim liderima, Skupština je usvojila izmjene Zakona o obrazovanju. Tim izmjenama je propisano da se nastava u svim obrazovnim ustanovama izvodi na crnogorskom jeziku.
– Imajući u vidu istu lingvističku osnovu nastava se izvodi i na srpskom jeziku, kao jeziku u službenoj upotrebi – definisano je izmjenama obrazovnog zakona.
Ustavnost ovakve zakonske norme, kojom je očuvana pozicija srpskog jezika u školama u Crnoj Gori, osim Matice crnogorske, osporavao je i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder. On je tvrdio da je usvajanjem ovakvih odredaba zakona praktično izdvojen jedan od četiri jezika u službenoj upotrebi, što je, prema njegovoj ocjeni, suprotno Ustavu.
Izglasavanje izmjena Zakona o obrazovanju i definisanje pozicije srpskog jezika u nastavnom procesu bilo je dio paketa u sklopu kojeg je u Skupštini usvojeno i izborno zakonodavstvo, a pregovori o tome trajali su mjesecima.V.R. – M.V.
(Izvor:Dan)
