Lukšić negirao da stoji iza afere Snimak
Igor Lukšić

Glupost u pitanju

Lukšić negirao da stoji iza afere Snimak

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i šef diplomatije Igor Lukšić odbacio navode da stoji iza afere “Snimak”, kako bi se obračunao sa neistomišljenicima u DPS.

Lukšić je, komentarišući navode poslanika Demokratskog fronta Vladisava Bojovića da stoji iza izlaska u javnost afere “Snimak”, kazao da je u pitanju glupost.

"Kada imate neku vrstu kafanskog trača, kao i one iz Demokratskog fronta koji su zaduženi za spinovanje, onda ne možete dobiti proizvod koji se može nazvati drugacije nego što je glupost", rekao je Lukšić.

Afera "Snimak" vezana je za objavljivanje audio snimaka sa sjednica organa DPS-a na kojima je govoreno o upotrebi državnih resursa u stranačke svrhe, odnosno zapošljavanju po partijskoj pripadnosti uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora. Tim povodom formiran je i skupštinski Anketni odbor, koji je saslušao više državnih i funkcionere DPS-a, a svi oni su negirali navode da je bilo prilikom zapošljavanja bilo favorizavanja članova te partije.

Lukšić je, govoreći o odluci Ustavnog suda da proglasi neustavnim njegov sporazuma sa opozicijom o statusu jezika u obrazovnom sistemu, istakao da ta odluka neće uticati na naziv nastavnog predmeta, odnosno da će i dalje biti crnogorsko-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost.

"Kada smo 2011. godine postigli sporazum, nismo imali nijednu naznaku da može biti neustavan, jer nije mi bila namjera da bilo koga prevarim. Dogovorili smo izmjene Opšteg zakona o obrazovanju u punom uvjerenje da u potpunosti odražavaju realnosti u crnogorskom društvu i da su u potpunosti u skladu sa Ustavom”, kazao je on.

Lukšić je ukazao na stav Ministarstva prosvete da Ustavni sud nije cenio sadržaj političkog sporazuma o nazivu nastavnog predmeta. "To znači da će se nastaviti sa izučavanjem nastavnog predmeta kako smo se dogovorili 2011. godine pod nazivom koji je tada dogovoren", naglasio je on.

Lukšić je naveo da evropske i evroatlantske integracije ostaju spoljnopolitički prioriteti Crne Gore. On je izrazio očekivanje da će se postići dovoror o ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa, koje su ključne za dalji napredak Crne Gore na putu ka EU.

"Nužno je, u skladu sa akcionim planovima, održati tempo unutrašnjih reformi u susret otvaranju pregovora oblastima 23. i 24. za šta je ključni indikator, u ovoj etapi, usvajanje ustavnih promjena, bez kojih integracioni proces neće ići napred", kazao je Lukšić.

Prema njegovim riječima, politika dobrosusjedstva i regionalna saradnja i dalje je jedan od najvažnijih prioriteta crnogorske spoljne politike i konstitutivni element evropskih i evroatlantskih integracija.

"Odnosi sa susjedima neopterećeni su otvorenim pitanjima, što je dodatna preporuka za našu zemlju u cilju snaženja ukupnog regionalnog konteksta. Crnogorsko djelovanje na regionalnom planu prepoznaje se kao konstruktivno i dobrodošlo u svim pitanjima od značaja za stabilnost Zapadnog Balkana i njegovu dalju integraciju u EU", naveo je Lukšić.

On je kazao da crnogorska inicijativa o formiranju zapadnobalkanske šestorke ima za cilj da se izmijeni stereotipna slika Balkana i kroz projekte od zajedničkog interesa obezbijedi evropska perspektiva. "Akcenat će biti na infrastrukturi, smanjivanju transakcionih troškova za građane i privredu i daljoj regionalnoj saradnji u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala", kazao je Lukšić.

(b92)