Sekulović je rekao da su bezbjednosne događaje nakon parlamentarnih izbori 30. avgusta karakterisale tenzije koje su nastale kao rezultat političkog djelovanja.

"Takvo djelovanje duboko dijeli javnost. U tom periodu registrovani su napadi na vjerske objekte, raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje, polarizacija građana po nacionalnom osnovu, međusobni incidenti i okupljanja i auto-kolone. Registrovana su 152 okupljanja na kojima je bilo oko 133.000 građana. Karakteristično je to što su sva okupljanja bila neprijavljena i organizovana putem društvenih mreža", naveo je Sekulović.

Registrovano je, kako je rekao, 96 auto-kolona, a sada je taj broj sigurno veći, kao i 56 drugih vrsta okupljanja, koja su u nekim situacijima dovodila do prekida saobraćaja.

Policija je podnijela 21 krivičnu protiv 39 osoba, policija je rasvijetlila i okončala postupanja u 19 predmeta, u jednom predmetu se očekuje izjašnjenje tužioca.

On je kazao da je veliki broj javnih okupljanja izazvan dnevnopolitičkim dešavanjima, i da, bez obzira na to da li se radi o neprijavljenom javnom okupljanju, policija raspolaže operativnim saznanjima da u većini slučajeva postoje organizatori.

Policija, kako je dodao, obezbjeđuje sve skupove kako bi očuvala mir i bezbjednost učesnika okupljanja, kao i svih drugih građana.

"Na sva okupljanja policija je, od postojećih zakonskih mjera, preduzimala najblaže i na to smo ponosni, pa je shodno tome i broj procesuiranih bio manji", rekao je Sekulović.

U postupanjima se, kako je kazao, policija rukovodila opredjeljenjem da bi represivno postupanje moglo da dovede do usložnjavanja situacije i dodatnog podizanja tenzija među građanima.

Sekulović je dodao da je jedan od osnovnih zadataka policije da zaštiti bezbjednost građana i njihovu imovinu.

"Ali smatramo da, bez uključenja drugih nadležnih institucija, službi i civilnog društva u prevazilaženju podjela, postoji latentna opasnost da se iz ovakvih okupljanja može proizvesti sukob koji bi za posljedicu imao šire usložnjavanje bezbjednosne sitaucije", rekao je Sekulović.

On je istakao da policija postupa bez ikakve selektivnosti i diskriminacije i da je u službi države i svih građana i građanki. Kako je kazao, postoje neka neslaganja sa tužilaštvom, a najviše se tiču postupanja u nepoštovanju epidemioloških mjera.

Kako se trenutna situacija, koja se ogleda u organizovanju auto-kolona, organizuje preko društvenih mreža, službenici Uprave policije su motrili profile na kojima se postavljaju obavještenja.

Realizuje se, kako je kazao, dodatne provjere informacije operativnih saznanja o tome ko stoji iza organizovanja okupljanja, ali o potvrđivanja informacije neće se izjašnjavati o operativnim saznanjima.

Sekluović je istakao, da je otežavajuća okolnost u radu policije i pandemija, koja je uvećala obim posla i određeni broj policajaca je obolijevao i bio van procesa rada, što je dodatno otežavalo rad.

Trenutno u Upravi policije koronavirusom zaražena su 73 službenika, a 28 ih je u samoizolaciji, dok je ukupno oporavljeno 1.385 službenika policije.

"Pet policijskih službenika preminulo je od posljedica zaraze koronavirusom", precizirao je Sekulović.

Poslanik DPS-a Predrag Bošković pitao je kako je kćerka Zdravka Krivokapića štićena ličnost kada nije navedena u njegovom imovinskom kartonu kao član uže porodice, te po kojoj osnovi je donešena odluka i kada. Upitao je i da li je službenik Uprave policije vršio obezbjeđenje štićene ličnosti na pravi način, jer predradnje nije uradio na kvalitetan način. Vozilo koje je bilo u upotrebi taj dan je dio Vladinog protokola, a po nijednom dokumetu službenik uprave policije ne može da vozi to vozilo, pa je i tu prekršen zakon. Pitao je i da li je imao službeni nalog za putovanje.

Ocijenio je da Uprava policije postupa selektivno, te da se pišu prekršajne prijave za učesnike auto-kolone, dok se oni koji "mašu" zastavama druge države ne kažnjavaju, kao što je nedavni doček boksera Petra Liješevića na podgoričkom aerodromu nakon osvajanja srebra na svjetskom prvenstvu.

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar pitao je kakvo je stanje u predmetu protiv članova kavačkog klana, te da li je istraga kompromitovana hapšenjem i puštanjem navodnog lidera te kriminalne organizacije Slobodana Kašćelana i članova.

Poslanik SDP-a Raško Konjević je upitao da li Uprava policije ima dokaza da sudija Bašović radi za mafiju, odnosno neku organizovanu kriminalnu grupu.

Upitao je i da li se ministar kao pravnik slaže da sudija zbog obavljanja svog posla snosi odgovornost, odnosno da li će Bašović biti odgovoran ako neko od ovih koji je on pustio počini neko krivično djelo ili ubistvo.

"Ako sudija Bašović radi za organizovane kriminalne klanove onda svi treba da damo doprinos radu UP", kazao je Konjević.

On je i dao fotografiju Sekuloviću na kojoj se vide zajedno Naser Keljmeni i novi načelnik CB Bar Veselin Tabaš i tražio da se ispita da li postoje kakve veze između ova dva čovjeka.

Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je da li u MUP-u imaju tačan broj ekstremističkih grupacija koje djeluju na teritoriji Crne Gore.

Zamjenik predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, iz DPS-a, Mevludin Nuhodžić ocijenio je da se nalazimo u ozbiljnoj bezbjednosnoj situaciji, koja je nastala zbog izostanka koordinacije u radu.

"Ozbiljni su propusti u službama u odnosu na zaštitu podataka, a što može imati za posljedicu narušavanja međunarodne i regionalne saradnje" rekao je Nuhodžić, prethodni ministar unutrašnjih poslova.

Predsjednik Odbora za bezbjednost Milan Knežević pitao je da li su identifikovane osobe koje su napale oficira Vojska Crne Gore Rajka Čanjka, da li su identifikovane osobe koje su izazvale incident u Bijeloj juče, te da li je Brano Mićunović bezbjednosno interesantno lice. Pitao je i da li imaju operativna saznanja povodom izjave premijera Zdravka Krivokapića da li nekadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović stoji iza komitskih okupljanja, kao i da li su djeca Veljovića i Zorana Lazovića zaposlena u Upravi policije. Pitao je i da li su identifikovane osobe koje stoje iza karikatura ministarke Vesna Bratić, te ko stoji iza prijetnji ministarki zdravlja Jeleni Borovinić Bojović.

RTCG