Amandmanima se predlaže da se najviša godišnja osnovica počev od 2021. godine određuje u odnosu na kretanje prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj kalendarskoj godini.

"Cilj izmjene je da se obezbijedi utvrđivanje maksimalne godišnje osnovice na osnovu referentnih vrijednosti (prosječne bruto zarade), a ne kao do sada na osnovu fiksnog iznosa. Na taj način, obezbijediće se jasni kriterijumi na osnovu kojih se vrši određivanje najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa kao i način njenog utvrđivanja na godišnjem nivou", saopšteno je.

Takođe, predložena je izmjena postojeće zakonske norme kako bi sve strukture osiguranika došle u ravnopravan položaj, a naročito one sa najnižim primanjima, i kako bi se korigovalo dosadašnje rješenje kojim su pojedine strukture osiguranika sa većim primanjima bile u zakonskoj mogućnosti da ostvare pravo na povraćaj svih doprinosa plaćenih iz osnovice koja prelazi iznos najviše godišnje osnovice za kalendarsku godinu.

"Na ovaj način Vlada se zalaže za izjednačavanje poslovno-socijalnih razlika, a ne kao do sada štiteći one najbogatije sa najvećim primanjima u Crnoj Gori", poručili su nakon sjednice.

Vlada je na sjednici utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodatu vrijednost.

Predloženim amandmanom predviđeno je oporezivanje jaja nižom stopom, u cilju usklađivanja postojećeg rješenja sa pravnom tekovinom Evropske unije, a posebno sa Direktivom Savjeta 2006/112 EZ- o zajedničkom sistemu poreza na dodatu vrijednost.

Vlada je utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

"Amandmanima se predlaže da se oporezivanje neprijavljenog prihoda, koji je utvrđen na osnovu razlike između vrijednosti imovine na kraju i na početku kalendarske godine umanjene za iznos prijavljenog dohotka, vrši po stopi od 80 %. Cilj planiranih izmjena je unapređenje efikasnosti poreskog sistema i sprečavanje zloupotreba čiji je rezultat posjedovanje imovine koja se ne može opravdati zakonitim prihodima fizičkog lica. Normiranje postupka kojim se utvrđuje porijeklo imovine omogućava postizanje ne samo fiskalnih ciljeva, već i socijalnih ciljeva jer se umanjuju razlike u materijalnom i socijalnom položaju poreskih obveznika. Istovremeno, oporezivanje imovine čije se porijeklo ne može dokazati zakonitim prihodima predstavlja jedan od efikasnih alata u borbi protiv korupcije", kazali su iz Vlade.

Takođe, amandmanski se predlaže da poslodavac pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica iz člana 32c ovog zakona može ostvariti od 1. januara 2021. godine. Navedena norma ima povratno dejstvo, jer je ovaj amandman predviđen zbog ekonomsko – zdravstvene situacije u Crnoj Gori i pada ekonomske aktivnosti izazvanog pandemijom COVID-19.

Pored ostalog predlaže se i pojmovno usklađivanje odredbi sadržanih u Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.

Vlada je usvojila Završni izvještaj o sprovođenju Strategije za reformu javne uprave 2016–2020. godine.

"Izvještaj sadrži ključne rezultate koji su ostvareni, podatke o finansijskoj održivosti reforme, ključne razloge koji su doveli do neostvarivanja indikatora učinka, dio nalaza srednjoročne evaluacije Strategije, kao i preporuke za naredni period strateškog planiranja u oblasti reforme javne uprave. Ključni nalazi iz ovog Izvještaja su pokazali da je Strategija reforme javne uprave 2016 – 2020 godine u pogledu indikatora učinka realizovana na nivou od oko 44%, dok je stepen neostvarenog učinka na nivou od 56% što nesporno pokazuje da nijesu ostvareni rezultati niti ključni cilj da je stvorena efikasna i servisno orjentisana javna uprava", kazali su iz Vlade.

Usvojene su informacije o implementaciji instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave i službama Vlade Crne Gore i o zakonskoj obavezi unosa podataka u Centralnu kadrovsku evidenciju.