“Razvijanje i jačanje nacionalnih kapaciteta za prevenciju, pripremljenost, odgovor i oporavak od kriznih situacija nije samo stvar odgovornog odnosa prema obavezama koje prozilaze iz ratifikovaog međunarodnog sporazuma – Međunarodnog zdravstvenog pravilnika SZO - već je to za Vladu Crne Gore nacionalni strateški prioritet koji nema alternativu. Ulaganje u zdravstvenu sigurnost je ulaganje u zdravlje, u održivi razvoj i inkluzivno društvo“, kazala je ministarka zdravlja.

Ona je istakla da je ovo prilika da napravimo presjek stanja, identifikujemo izazove , naučimo iz naših lekcija, ali i sagledamo komparativna iskustva da bi bili bolji i snažniji sistem.

Šefica SZO u Crnoj Gori navela je da smo svjedoci  da pandemija gotovo u potpunosti konzumira prostor za strateško sagledavanje situacije, planiranje i djelovanje.

"To je razlog više zašto SZO posebno pozdravlja  napore napore i odluku Ministarstva zdravlja Crne Gore pod liderstvom ministarke Borovinić Bojović da zatišje i epidemiološku bonacu mudro iskoristi: za kolektivno kontinuirano učenje i unapređivanje sistema i strateškog,sveobuhvatnog  pristupa upravljanja rizikom od COVID-19, koji obuhvata mjere na planu pripremljenosti, prevencije, mitigacije, odgovora i oporavka.”

Prema njenim riječima, samo sistem koji je spreman da kontinuirano sagledava, evaluira i adaptira svoj pristup kriznoj situaciji može biti bolji, otporan i u stanju da i u krizi ispunjava svoju misiju: da čuva zdravlje, spasava živote.

U borbi protiv COVID 19 poručila je da nema mjesta monolitnom pristupu u odgovoru na pandemiju. 

"Upravo Periodični pregled odgovora na pandemiju nudi okvir, da se u okolnostima kontinuiranog generisanja novih znanja i dokaza i vrlo dinamične epidemiološke situacije, sagledaju  mjere i aktivnosti na planu pripremljenosti i odgovora radi identifikovanja onoga što je dobra praksa, nedostaci i naučene lekcije I, što je jednako važno i kroz konsenzus, predlože korektivne mjere u cilju osnaživanja kontinuiranog odgovora na COVID-19".

Konkretno, kako je kazala, proces započinje sa prioritetnim sagledavanjem komponente kliničkog menadžmenta i prevencije i kontrole infekcije.

"Proces će se odvijati u jednom produženom trajanju i tokom svake nove posjete kroz konsenzus će biti definisan prioritetna komponenta kao predmet analize.”.

 Ovaj pregled obezbijediće, kako je pojasnila,  inpute za Nacionalni plan jačanja zdravstvene sigirnosti u Crnoj Gori, čije usvajanje je planirano za posljednji kvartal tekuće godine.

”Za SZO , Crna Gora i druge zemlje zapadnog Balkana su prioritet i u fokusu naše pažnje i našeg djelovanja kako bi se doprinijelo smanjivanju  nejednakosti u zdravlju, obezbijedilo veće ulaganje u zdravlje i za zdravlje i napravio iskorak ka zdravijem, zelenijem, pravičnom i digitalnom društvu, u duhu SZO Programa rada za Evropu i Mape puta za zapadni Balkan. Ovo posebno ističem, jer kao što nema Evrope bez Zapadnog Balkana, tako nema ni zdravstvene sigurnosti u regionu Evrope bez zdravstvene sigurnosti u Crnoj Gori i zemljama zapadnog Balkana. I svaki korak Crne Gore na pravcu jačanja kapaciteta za pripremljenost i odgovor na pandemiju je doprinos rješenju globalnog problema.“, zaključila je Brajović.

Pozdravljajući učesnike skupa šefica EU Delegacije u Crnoj Gori, g-đa Kristina Oana Popa, izrazila je zadovoljstvo što EU, ministarstvo zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija, Njemačka i Rumunija sarađuju u cilju unapređenja efikasnosti i održivosti zdravstvenog sistema Crne Gore.

"Solidarnost nam je pomogla da prevaziđemo najteže trenutke pandemije zajedno. Solidarnost će nam pomoći da porazimo virus", istakla je Popa.