On upozorava da ni danas novinari ne mogu bezbjedno i bez posljedica da rade svoj posao. I u 2021. godini, novinari/ke su, podsjeća, mete jezivih napada, a nadležni organi i dalje ne pokazuju zainteresovanost da osiguraju punu zaštitu medijskih poslenika i obezbijede uslove za razvoj slobode medija i medijskog pluralizma.

"Ponižavajuće je za državu koja stremi članstvu u Evropskoj uniji da će iduće godine ova godišnjica doživjeti „punoljetstvo“ a da i dalje ne znamo ko je naredio, organizovao i sproveo ubistvo Duška Jovanovića. Osim toga, CGO podvlači i da odgovornost za nedjelotvorno sprovođenje istrage nikada nije utvrđena. Nerasvijetljavanje ovog ekstremnog slučaja, kao i drugih napada na medije, stvara podsticajnu klimu za druge oblike ugrožavanja slobode medija. Od 2010. godine u Crnoj Gori bilježi se 55 napada na novinare i njihovu imovinu, što Crnu Goru čini zemljom u kojoj se novinari ne mogu bez straha i posljedica baviti istraživačkim novinarstvom", istakao je Nikočević.

CGO je nedavno predstavio nalaze istraživanja „Kako građani i građanke vide medije u Crnoj Gori?“ koje je pokazalo da veliki procenat građana - 38.5% smatra da su novinari i imovina medija u Crnoj Gori ugroženi. 

"To je potvrda i ranijih tvrdnji CGO-a da su napadi na novinare rezultirali i rastom autocenzure odnosno padom broja novinara koji su spremni da se posvete profesionalnom i istraživačkom novinarstvu, a što utiče i na ukupni pad kvaliteta izvještavanja i ne može biti od koristi za objektivno informisanje.Pozivamo vlasti da sa retoričke posvećenosti pređu na aktivno djelovanje, jer dok god slučajevi poput ubistva Duška Jovanovića ostanu neriješeni, Crna Gora ne može napredovati ni u demokratskim reformama, ni na putu ka EU", zaključuje koordinator za razvoj CGO.