Liturgiju će služiti patrijarh Irinej, mitropolit-crnogorsko primorski Amfilohije, episkop budimljansko-nikšićki Joanikije sa svještenstvom. Sinoć je, na svječanoj akademiji, istaknuto da je manastir Ðurđevi stupovi veličanstveni spomenik države Njemanjića, a imao je kapitalnu ulogu u očuvanju nacionalne svjesti, jedinstva srpskog naroda i širenju kulture na prostoru Vasojevića, odnosno sjevera Crne Gore.
Svječanoj akademiji prisustvovali su patrijarh srpski Irinej, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, srpski ministar prosvete Žarko Obradović, crnogorski ministar kulture Branislav Mićunović, ambasador Srbije u Podgorici Zoran Lutovac.
Mitropolit Amfilohije kazao je da osam vjekova manastira Ðurđevi stupovi pokazuje vrijednost zadužbine Njemanjića i vjere naroda u hrišćanske svetinje.
“Manastir je nosio krst, koji je i nosio narod ovog podneblja. Raspeće naroda kroz vjekova je bilo i raspeće manastira. Ðurđevi stupovi su pet puta rušeni i paljeni za vrijeme turske okupacije”, naveo je on.
Vujanović je kazao da je manastir Ðurđevi stupovi simbol slobode, a time što je pet puta obnavljan poslao je večnu poruku neuništivosti. “Manastir je i simbol kulturne vrijednosti ovog kraja Crne Gore, kao i veze sa ostalim djelovima naše države”, istakao je on.
Vujanović je rekao da manastir nosi i simboliku bliskosti Srbije i Crne Gore, odnosno dva stara i bratska naroda, srpskog i crnogorskog. Episkop Joanikije je kazao da je malo manastira koji su u prošlosti stradali kao što je Ðurđevi stupovi, ali je njegova veličina u tome što je svaki put ponovo obnavljan.
Ðurđevi stupovi jedan je od manastira u Crnoj Gori koji su u prošlosti imali ulogu duhovnog centra oslobodilačke borbe protiv turskih osvajača.
Manastir Ðurđevi stupovi, podignut 1213. godine, zadužbina je župana Prvoslava Njemanjića, sinovca Stefana Nemanje.
Sveti Sava je 1219. godine u Ðurđevim stupovima osnovao jednu od prvih sedam episkopija – Budimljansku.
Manastir je u prošlosti pet puta spaljivan i razaran, ali isto toliko puta i obnavljan. Ðurđevim stupovima poznati su i po tome što je u njima 1857. godine donijeta odluka o ujedinjenju Vasojevića sa Crnom Gorom.
(Akter)
