Odbor je razmotrio Informaciju o privrednim kretanjima u agraru za januar-april 2021.godine i realizaciju javnih poziva kroz IPARD. Prezentovane su kreditne linije IRF za 2021. godinu, kao i Inicijativa za formiranje Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda.Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović uz podršku sekretarke Lidije Rmuš, a u radu su, pored članova učestvovali potpredsjednica Komore dr Nina Drakić, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stanko Kovačević i Mirsad Spahić, predstavnica Direktorata za plaćanje Dalia Perišić, te Spasoje Vujošević iz Investiciono razvojnog fonda.

Sekretarka Rmuš je istakla da je tokom prva četiri mjeseca 2021. godine poslovanje privrednih subjekata u oblasti agrara takođe bilo pod velikim uticajem pandemije.

"Ukupna prerađivačka industrija je u I kvartalu ove godine ostvarila pad od 13,1% u odnosu na I kvartal 2020. godine, dok je u industriji pića ostvaren rast od 4,7%, duvanskoj industriji 7%, a u prehrambenoj industriji 3,3%. Iako nije dolazilo do zastoja u proizvodnji tokom trajanja pandemije proizvođači su se susreli sa problemom plasmana proizvoda, kako zbog velikog uvoza i sporije  naplate, tako i dijelom što su morali zbog nedovoljne tražnje na tržištu smanjiti proizvodnju i svesti asortiman samo na osnovne proizvode", kazala je Rmuš.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija indeks cijena hrane pokazuje da je hrana u maju 2021. skuplja za čak 39,7% u odnosu na maj 2020. godine. Za 12 mjeseci, najviše je poskupilo ulje (čak 124%), šećer (57%), žitarice (37%), mliječni proizvodi (28%), dok je najmanje poskupilo meso (10%).

U ovoj godini na tržištu stočne hrane došlo jo povećanja cijena od 10% do 40%, a to direktno ugrožava poljoprivredne proizvođače, naročito proizvođače mlijeka i mesa.

"Kako Agrobudžet još uvijek nije usvojen to dodatno otežava situaciju jer poljoprivredni proizvođači za sada još uvijek ne znaju koje će subvencije biti dostupne i kada će biti raspisani javni pozivi po mjerama podrške, naročito za mjere iz biljne proizvodnje", smatra Rmuš.

Rmuš je istakla da je istovremeno potrebno obezbijediti pomoć mljekarama koje otkupljuju mlijeko i već imaju problem gdje prodati, odnosno skladištiti gotove proizvode. Primjera radi, samo jedan proizvođač kozijeg sira ima na zalihama preko 7,5 t, a jedna mljekara preko 60 t sitnog sira. Što se tiče kozijeg mlijeka generalno je došlo do smanjenja otkupa upravo zbog nemogućnosti plasmana sira, jer su dvije sirare koje otkupljuju mlijeko, smanjile odnosno potpuno ukinule otkup od proizvođača. Ova situacija zahtijeva hitnu intervenciju kroz Program intervencija na tržištu.

Rmuš je kazala da je ukupna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period  januar-april 2021. godine iznosila 168,5 miliona eura i manja je za 6,5% u odnosu na isti period prošle godine.

Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period januar-april 2021. godine iznosio je 154,6 miliona eura i u odnosu na isti period prošle godine manji je za 8,1%, dok je izvoz iznosio 13,9 miliona eura i bio je veći za 16,5%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 9%- istakla je ona.

Rmuš je na kraju zaključila da je pad broja turista od 83% u 2020.godini u značajnoj mjeri uticao na poslovanje preduzeća iz oblasti agrara, pa je ukupan prihod smanjen za 16,6% u odnosu na 2019. godinu.

Ona je dodala da će, obzirom na to da značajan dio domaće proizvodnje hrane obezbjeđuje siguraniji plasman proizvoda kroz turističku tražnju, razvoj sektora u značajnoj mjeri zavisti od razvoja situacije u turizmu.

"Ulaganje u poljoprivredu i seoski turizam je način da se sačuva crnogorsko selo"

"Crna Gora je turistička zemlja pošto ova grana doprinosi BDP-u 25-30 odsto. Svi sektori su vezani za turizam pa i poljoprivreda. Smatram da je ovo godina oporavka, i to kroz turizam", ocijenio je predsjednik Odbora Milutin Đuranović.

On međutim ističe da ekonomija ne treba da bude zasnovana samo na jednoj grani, što je pandemija najbolje pokazala.

Zato apostrofira potrebu da država izdvaja više sredstava za podršku agrarnoj proizvodnji, navodeći da ulaganja u ovaj sektor ne predstavljaju trošak, već vrijednu investiciju koja daje značajne rezultate.

"Evropska unija izdvaja 40 odsto budžeta za podršku poljoprivredi, pa je i to pokazatelj da bismo i mi u Crnoj Gori morali da damo veći značaj proizvodnji hrane. Ulaganje u poljoprivredu i seoski turizam je način da se sačuva crnogorsko selo", istakao je Đuranović.

Potpredsjednica Privredne komore dr Nina Drakić saglasila se da je neophodna diverzifikacija ekonomije, te informisala privrednike o tome da će ova asocijacija pomoći u izradi “Programa ekonomskog oporavka do 2026. godine”, koji priprema Vlada uz podršku EBRD. Pozvala je članove Odbora da doprinesu ovom dokumentu saopštavajući svoju viziju reformskog procesa u sektoru u kojem posluju.

Branko Pejović, Zrnožit, istakao je važnost udruživanja proizvođača u klastere i planske proizvodnje u agraru u skladu sa zahtjevima tržišta.

- Nije problem proizvesti, već plasirati proizvode na tržište. Ako nemamo tržište, nema plasmana – rekao je Pejović.

Zato on naglašava neophodnost investiranja u infrastrukturu, formiranja otkupnih i distributivnih centara sa hladnjačama, što bi doprinijelo da se poljoprivredni proizvodi sačuvaju i plasiraju na tržište kada je to najisplativije.

Božidar Jokić, Agro Mont, smatra veoma pozitivnim uvođenje niže stope PDV-a za proizvođače jaja.

Ukazao je takođe da je razvoj poljoprivrede nemoguć bez državne podrške, putem subvencija.

"Država bi morala da subvencioniše domaću proizvodnju  kako bismo bili konkurentni agrarnim zemljama poput Srbije, Mađarske...", ocijenio je Jokić.

Safet Franca, Mesopromet, ukazao je na problem oporezivanja bijelog sira po stopi od 21 odsto, što predstavlja značajna izdavanja za otkupljivače.

"Potrebno je inicirati prema Ministarstvu da se ovaj PDV smanji jer smo nekonkurentni, pošto prodavci na pijaci i nakupci uopšte ne plaćaju ovaj porez", rekao je Franca. Ova kompanija otkupljuje sir od 250 kooperanata, ali mora da obračuna PDV, što nije slučaj kod prodaje sira na pijaci.

On takođe smatra da je neophodno da država što prije krene u realizaciju programa otkupa jagnjadi određivanjem stimulišuće cijene uzgajivačima jagnjadi kako ne bi čekali jesen nego sprovesti sada  kada postoji velika tražnja.

"Brojni su izazovi u sektoru, a pojedine među njima, kao što su otkup mlijeka, sira, te jagnjadi treba riješiti strateškim djelovanjem kako bismo izbjegli stvaranje tržišnih viškov", rekao je predstavnik Ministarstva Mirsad Spahić, dodajući da je notirao zahtjeve privrednika i da će se raditi na njihovom rješavanju.