Đukanović je čestitao na ideji inauguracije PRESP-a foruma, tri godine nakon što se nedavno obilježilo potpisivanje Prespanskog sporazuma za koji vjeruje da je bio jedan od važnijih političkih događaja na Balkanu u našoj novijoj istoriji.

"Dobro razumijevanje i visoka odgovornost naših prijatelja ovdje u Skoplju, i jednako tako u Atini, dovelo je do jednog vrlo značajnog sporazuma koji je, vjerujem, ipak nagovijestio jasniju i dogledniju evropsku perspektivu ne samo za ovu zemlju, nego za region u cjelini. Čestitam na početku rada ovog Foruma i vjerujem da će postati jedno od prestižnih mjesta na kojem će se promišljati odgovori za regionalne i globalne izazove. Takođe, čestitam na dobrom izboru teme", kazao je Đukanović u obraćanju na Plenarnoj sesiji na visokom nivou „Resetovanje EU-SAD sinergije prema Zapadnom Balkanu“.

On je posjetio da se devedestih godina tek što su postkomunističke zemlje krenule putem usvajanja vrijednosti liberane demokratije zapadnog tipa, dakle, par godina iza toga Jugoslavija raspala u krvi.

"Dakle, ne prizivam loša sjećanja u pomoć, ali mislim da je važno sjetiti se toga baš na ovom mjestu i sjetiti se toga baš u ovom vremenu. Zašto, razumjećemo. Dakle, sa Zapadnog Balkana posljednjih godina smo dobijali i dobre i upozoravajuće vijesti. Dobre su svakako da je Crna Gora uprkos jednoj snažnoj opstrukciji Rusije 2016. godine, uspjela da uđe u NATO. Poslije toga je zahvaljujući upravo razrješenju tog dugotrajućeg spora između Sjeverne Makedonije i Grčke kroz ta vrata prošla i Sjeverna Makedonija. Prije dvije godine je usvojen i prvi Akcioni plan za članstvo u NATO u Bosni i Hercegovini. Lideri Zapadnog Balkana su na Berlinskom procesu potpisali Sporazum o formiranju zajedničkog tržišta. Dakle, dobre vijesti", naveo je Đukanović.

 Loše vijesti su, prema njegovim riječima,  da mi ipak, dopadalo nam se to ili ne, htjeli to da vidimo ili priznamo ili ne, imamo zastoj u politici proširenja EU na Zapadnom Balkanu.

Podsjetio je da se dugo govorilo o zamoru, nakon toga je ta retorika utihnula, ali je loša dinamika te politike ostala. Danas, kako je naveo, govorimo logično o padu euroentuzijazma na Zapadnom Balkanu .

"Čini mi se da često u tim razgovorima koje imamo na relaciji lideri zemalja Zapadnog Balkana – zvaničnici Brisela, jedni drugima prigovaramo: iz Brisela čujemo da je nedovoljno vladavina prava na Zapadnom Balkanu, da su reforme izgubile tempo, a mi, takođe, upozoravamo da su loše poruke sa određenih evropskih adresa prouzrokovale pad euroentuzijazma. Da ne podsjećam na prvu poruku prethodne Evropske komisije da tokom njenog mandata neće biti proširenja, pa i na mnoge druge iz drugih evropskih centara koje su u osnovi oponirale optimističnim najavama nove Komisije, posebno predsjednice EK gospođe Fon der Lajen. Dakle, ja smatram da je to bilo veoma loše za ono što imamo danas na prostoru Zapadnog Balkana", ocijenio je Đukanović.

 Takva politika je, ocjenjuje, nažalost dovela do penetracije interesa trećih strana na Zapadnom Balkanu,što su i očekivani i legitimni interesi.

 "To je jedan prostor koji je slobodan i u kojem i druge zemlje čiji je vrednosni sistem suprotstavljen sistemu EU pokušavaju da ostvare svoje geopolitičke interese. Jednom riječju, da bismo to izbjegli Evropa mora biti prisutnija na ZB. Prema tome nije bila dovoljno prisutna i mi nažalost danas prisustvujemo ofanzivi geopolitike na ZB, koja je suprotstavljena evropskom sistemu vrijednosti i suprotstavljena evropskom jedinstvu. Dakle, ZB je postao jedno, ali veoma važno, jedno od poprišta na kojem se danas Istok suprotstavlja Zapadu i suprotstavlja zapadnom sistemu vrijednosti", rekao je Đukanpvić.

Uslijedilo da naše region obnovi iste dileme. kaže Đukanović podsjećajuči da su dileme 90-ih godina su bile da li je multietnička demokratija u našem regionu moguća.

"Retorički je i to dozvoljeno pitanje, ali rekao bih da je prilično nesuvislo, zašto bi ZB za sebe tražio formulu koja je, kako bi mi u Crnoj Gori kazali, mimo svijeta, koja je drugačija od formule po kojoj živi čitav svijet. 90-ih godina nas je ta dilema koštala 150.000 ljudskih života. Dakle, tada se željela formirati Velika Srbija, Velika Hrvatska, naravno sledstveno tome i Velika Albanija, umjesto svega toga dobili smo veliku tragediju. Danas, nepunih trideset godina kasnije, nakon Dejtonskog sporazuma mi imamo obnovljenu tu dilemu, po mom dubokom uvjerenju, zbog zamagljivanja jasne i dogledne evropske perspektive zemljama ZB. Moje je uvjerenje da EU nedovoljno posvećuje pažnju geopolitičkom značaju ZB, i na evropske perspektive ZB. Dakle, zaboravljamo svi, najprije šta nam je politika proširenja veoma dobrog donijela u srednoj i istočnoj Evropi 90-ih godina, a zaboravljamo takođe da su mnoge političke krize kroz koje je Evropa prolazila u svojoj starijoj i novijoj istoriji zapravo imale svoj začetak na ZB" kazao je predsjednik Crne Gore.

Đukanović: Želimo da ispunimo sve standarde i da budemo punopravni dio EU

Istakao je da je važno da se vratimo realnijem sagledavanju geopolitičkog značaja na ZB te dodao da je ohrabrujuća obnova euroatlanske saradnje.

"Čini mi se da smo prethodne četiri godine imali tragične greške s obije strane Atlantika, u zapostavljanju nečega što je euroatlansko nasljeđe. Ja sam veliki pobornik euroatlantizma, mislim da nam je poslije Drugog svjetskog rata donio ogromne prednosti, ne samo Evropi i Americi nego čitavom svijetu, tako da nijesam uspijevao da razumijem zašto smo toliko skeptični prema tom najvrednijem nasljeđu Evrope i Amerike, ali važnije od toga, ohrabren sam porukama koje čujem sada iz Vašingtona nakon promjene na predsjedničkim izborima. Takođe, vrlo sam ohrabren pozitivnim refleksijama sa evropskih važnih političkih prijestonica, tako da vjerujem da će nam taj obnovljeni euroatlantizam zapravo otvoriti novu perspektivu logično ubrzane evropske integracije ovog regiona", kazao je Đukanović.

Naglasio je pritom da nema nikakve dileme, nema prebacivanja odgovornosti na druge, i da najvažniji dio posla moramo obaviti u našim kućama.

"Nikome ne pada na pamet da očekuje prečice za integraciju. Kako su završile prečice proširenja EU u nekim prethodnim etapam – znam, to nam ne treba. Želimo da ispunimo sve standarde i da budemo punopravni dio EU, ali moramo svi da razumijemo, i naši evropski i euroatlanski partneri - nema inverzibilnosti u procesu demokratske tranzicije. Evropske vrijednosti nijesu urođene na ZB,naprotiv, ZB je zaostao zato što je dugo izbjegavao da se pridruži Evropi na matičnom putu njenog kretanja, zato smo zaostali. Sada moramo da poguramo proces evropske integracije. Moramo svi zajedno da doprinesemo da se otvori veći prostor za liberalnu demokratiju zapadnog tipa na prostoru ZB, ja u to vjerujem. Vjerujem da je to dobra perspektiva. Ohrabren sam ovim što sam ovim što sam već kazao, nadam se da ćemo izbjeći ponavljanje lošeg scenarija za ZB kojem smo tako nedavno prisustvovali i kojeg smo živjeli", zaključio je Đukanović u obraćanju,