Poručio je da kao predsjednik savjeta očekuje da će na narednoj sjednici tog tijela uspjeti da dođu do zajedničkog rješenja, a time i da zaštite standard građana i pomognu očuvanju likvidosti privrede.

Socijalni savjet Crne Gore je tijelo u čijoj je nadležnosti da se bavi svim onim ekonomskim i socijalnim pitanjima koja su od interesa za zaposlene i privredu.

"Javnosti je poznat stav UPCG da se od države očekuje da što hitnije razmotri mogućnost smanjenja svog učešća u formiranju cijene goriva, odnosno da interveniše na način što će preduzeti mjere na planu smanjenja akcize na promet goriva. Povećanje cijene goriva u okolnostima aktuelne ekonomske krize izazvane Kovid-19 pandemijom je potez koji vodi daljem rastu cijena brojnih drugih proizvoda i usluga (hrane, odjeće i obuće koja se uvozi, transportnih usluga...), a posebno onih za kojima postoji tzv. 'nužna' tražnja, što govori da je isti neopravdan, doprinosi pogoršanju standarda građana i dodatno usporava proces oporavka privrede, upozorio je Mitrović za Dan.

Naglašava da efekti povećanja cijene bilo kog energenta, a posebno goriva, proizvode rast ostalih cijena i to često u procentu koji je veći i od samog stepena povećanja cijene goriva.

"To znači da prateće povećanje cijena ostalih proizvoda i usluga predstavlja ekonomsku nužnost na koju su privrednici prosto prisiljeni, jer im u suprotnom, zbog negativnog uticaja ovog troška (cijene goriva), slijede još veći gubici u poslovanju i veća nelikvidnost. Dakle, u pitanju je posljedica koja je iznuđena. Sa druge strane, povećanje cijene goriva neće zaobići ni džep građana. Uz ista primanja, ovakva kretanja će uticati na pad kupovne moći, a zatim i na ukupan pad životnog standarda stanovništva", rekao je Mitrović.

Zato, kako je rekao, poziva nadležne da u što kraćem roku preispitaju tu odluku i iznađu rješenje kojim će napraviti otklon od ranije prakse po kojoj se kretanje cijena sirove nafte na svjetskim berzama koristilo za povećanje prihoda u budžetu države.

"Prema sadašnjoj situaciji, u strukturi cijene goriva dio koji država ubira čini oko 60 odsto (preko raznih taksi, poreza i naknada), što je u ovom ekonomskom trenutku apsolutno nedopustivo", ocijenio je Mitrović.

Mitrović naglašava da poslodavci svakodnevno pokušavaju da iznađu najefikasniji način koji će im omogućiti da u danima koji slijede, uz dobru epidemiološku situaciju i određena pozitivna kretanja po osnovu aktuelne turističke sezone, ostvare što bolje rezultate i troškove poslovanja svedu na neophodan minimum.

"U takvoj situaciji, jasno je da im povećanje cijene goriva dodatno usložnjava takve napore i, uz borbu sa posledicama Kovid-19 krize, tjera na dodatno stezanje kaiša radi očuvanja i to malo preostalih resursa. Jasno je iz navedenog da hitno treba iznaći mehanizme kojima će se zaustaviti takva loša kretanja, a time i izbjeći scenario koji bi Crnu Goru, umjesto kao atraktivno turističko odredište, predstavio kao jednu od najskupljih destinacija", istakao je Mitrović.