Prije 26 godina, napadom na Knin, u zoru 4.avgusta 1995.godine, počeo je dugo pripremani egzodus Srba iz Krajine. U vojno-policijskoj operaciji hrvatskih jedinica “Oluja”, izvršeni su sistemski zločini prema civilnom stanovništvu srpske nacionalnosti i njihovoj imovini.

Za nekoliko dana protjerano je oko 250.000 ljudi, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i ostale zemlje nekadašnje Jugoslavije, a hiljade kuća i ostalih objekata je spaljeno. Do danas se veliki broj izbjeglih nije vratio u područja iz kojih su prognani. Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, do kraja 1995.godine, ubijeno je oko 400 Srba koji su odlučili da ostanu u svojim kućama, podsjetili su iz CGO.

CGO naglašava da akcija “Oluja” predstavlja jedno od najsurovijih i najmasovnijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ u sukobima 1990-ih, a ostaje i zločin za koji još niko nije odgovarao. 

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) su 2008. godine za zločine nad srpskim stanovništvom u „Oluji“ optuženi Ante Gotovina, zapovjednik Zbornog područja Hrvatske vojske Split i glavni operativni zapovjednik operacije “Oluja” u južnom dijelu područja Krajina, zatim Ivan Čermak, zapovjednik Zbornog mjesta Knin i Mladen Markač, zapovjednik Specijalne policije MUP-a Republike Hrvatske.

Prvostepenom presudom, iz 2011. godine, Gotovina i Markač su osuđeni na 24 i 18 godina zatvora za ratni zločin i zločine protiv čovječnosti, dok je Čermak oslobođen, da bi nakon žalbe, naredne godine, Gotovina i Markač bili oslobođeni od krivične odgovornosti. 

Ova presuda je izazvala dosta kontraverzi jer su Raspravno i Žalbeno vijeće MKSJ – na osnovu istih činjenica i istog prava – došli do dijametralno suprotnih zaključaka o ključnim pitanjima o kojima su se na suđenju sporili optužba i obrana. Međutim, važno je naglasiti da ti zaključci ne dovode u pitanje utvrđene činjenice o tome šta se, zapravo, dogodilo tokom i nakon operacije “Oluja” - ističu iz CGO.

Žrtve, preživjeli i porodice ubijenih i nestalih tokom „Oluje“ nevidljive su, napominju, žrtve za institucije svih zemalja u regionu.

"Bilo da danas žive u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori oni nemaju nikakvu materijalnu, zdravstvenu ni psihosocijalnu podršku institucija. U martu 2020. godine, u Srbiji je usvojen Zakon o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica, ali ni u njemu žrtve iz operacije „Oluja“ nisu prepoznate kao civilni invalidi rata", naveli su.

Tokom ove sedmice obilježavanja 26 godina “Oluje”, CGO će učestvovati i u regionalnoj online kampanji koju organizuje Centar za tranzicijsku pravdu SENSE.

Kampanja se sastoji od pet narativa –  Cilj operacije "Oluja”; Svrha granatiranja; Ubistva; Pljačke i uništavanje imovine; Sprječavanje povratka. Svi materijali će se od danas objavljivati na društvenim mrežama CGO-a, kao i SENSE i partnera - kazala je Tamara Milaš, koordinatorka programa CGO.