Značajna prirodna bogatstva obavezala su istakao je on, Crnu Goru da pruži doprinos svjetskoj borbi za očuvanje životne sredine.

"U narednom periodu moramo dati sve od sebe kako bi i druga područja uvrstili u područja svjetske bašine, osim Kotora i Tare. Podrška naših međunarodnih partnera i eskperata je od izuzetne važnosti jer samo zajedničkim snagama možemo govoriti o dugoročnoj zaštiti", naveo je Bečić.

Istakao je da posebnu pažnju treba posvetiti regionalnoj saradnji u ciliju očuvanja prirodnih predjela.

Dodao da je opredjeljenje za projekat ekološke države potvrda da su potencijali  razvoja Crne Gore za održiv razvoj ogromni.

"Danas kada u svom punom zamahu pretendujemo da postanemo prva naredna članica EU, moramo biti svjesni napora koji nam predstoji da svakom građaninu garantujemo uživanje osnovnih ljudskih prava u 21. vijeku. Apelujem da saradnja i nivo spremnosti da se suočimo sa današnjim i predstojećim izazovima bude na najvišem nivou, da je važnost uspostavljanja kvalitetnog zakonskog okvira u oblasti zaštite životne sredine o održivog razvoja od suštinskog značaja, upozorila je nedavno Evropska komisija, koja je navela da je ovo ključna decenija u borbi protiv klimatske krize", kazao je on.

On je istakao da državni odnos prema prirodi nije dopuštanje šumskoj i građevinskoj mafiji da ostvaruje svoje interese na račun interesa cijelog društva.

„Državni odnos prema prirodi nije nelegalna sječa šuma, devastacija riječnih korita, podmetanje požara, krivolov, kao i neodgovoran odnos prema odlaganju otpada. On iziskuje potrebu da se ujedinimo oko očuvanja prirode, da mlade naraštaje od malih nogu učimo da je to svetinja koja se mora na svakom koraku braniti, a snagom institucija kažnjavati neodgovorne pojedince brzo, efikasno i beskompromisno“, poručio je Bečić.

Istakao je i da državni odnos prema prirodi znači da zakoni nisu samo mrtvo slovo na papiru.

Borba za ekološku Crnu Goru, dodao je, nije borba jednog čovjeka ili institucije, već svih zajedno.

Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dragan Krapović, istakao je da je osnovni cilj Posebne sjednice da se ukaže na značaj afirmacije pitanja ekologije, jačanja međuinstitucionalne saradnje i potrebe da se otvori iskreni dijalog, „da kao društvo ponovo i pažljivo sagledamo poruke Deklaracije i da sa tridesetogodišnje, istorijske distance, odgovorimo u kojoj smo mjeri na dobrom ili na pogrešnom putu u kontekstu očuvanja i razumijevanja same suštine ekologije“.

On je naveo i da je Skupstina Crne Gore, kao zakonodavna vlast, na vrijeme prepoznala izazove koji prijete u ovoj oblasti i ukazala na probleme sa kojima ćemo se susresti ukoliko se hitno ne reaguje.

„Prepoznajemo da postoje dvije vrste odgovornosti: odgovornost naših institucija sistema i odgovornost nas samih, građana Crne Gore. Istraživanja pokazuju da i u jednom i u drugom kontekstu postoji veliki prostor za unapređenje“, kazao je Krapović.

Kako je poručio, stoji se čvrsto pri stanovištu da je put ka izgradnji boljeg i odgovornijeg društva jedino ostvarljiv kroz uspostavljanje kvalitetnog institucionalnog okvira, a da podizanje svijesti građana o važnosti ekologije predstavlja neodložnu obavezu.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ratko Mitrović, tokom obraćanja se osvrnuo na aktivnosti i projekte koje je resorno ministarstvo realizovalo u prethodnih devet mjeseci.

"Odmah po formiranju Vlade Crne Gore iz ministarstva smo pozvali sve nevladine organizacije čije je polje djelovanja ekologija da zajedno učinimo sve da Crna Gora postane u pravom smislu ekološka država", kazao je ministar Mitrović.

On je podsjetio da su, između ostalog, po prvi put u Crnoj Gori proglašeni zaštićeni parkovi prirode u pomorskom dijelu, da je Vlada početkom godine donijela uredbu kojom je zabranjena izgradnja malih hidroelektrana na vodotocima i time spriječila dalju devastaciju rijeka, kao i da su tokom godine organizovane brojne akcije čišćenja rijeka, jezera i pomorskih obala, ali i predstavio mnoge druge aktivnosti i projekte.

"Navedene ciljeve možemo ostvariti jedino ako svi damo doprinos i shvatimo da štiteći prirodu štitimo svoju djecu i svoju zemlju. Zbog toga je izuzetno važna i edukacija stanovništva, posebno mladih", zaključio je Mitrović.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Rikardo Serije, kazao je da je zadivljen bogatstvom i raznolikošću prirode Crne Gore, koja je kako je dodao zemlja izuzetnih prirodnih ljepota, ogromnih prirodnih resursa i potencijala za razvoj.

"Moramo, međutim, shvatiti da su ti resursi ograničeni i da ih zato treba čuvati preduzimanjem odgovarajućih aktivnosti i sprovođenjem odgovarajućih mjera", naveo je Serije.

Serije je u svom obraćanju podsjetio da je zeleni dogovor nova razvojna strategija EU, koja ima međunarodnu dimenziju: uključuje najbliže susjede i buduće države članice Unije. Prema njegovim riječima za Zapadni Balkan i Crnu Goru EU je pokrenula Zelenu agendu, te Ekonomsko-investicioni plan koji ima snažan zeleni fokus, posebno kada je riječ o infrastrukturi.

"Dalji napredak u ekološkim politikama Crne Gore neće samo zaštititi životnu sredinu, dovesti do čistijeg i zdravijeg vazduha za građane Crne Gore, te poboljšati svakodnevni život svakog pojedinca. Takođe će privući dalje investicije u Crnu Goru, podstaći ekonomski rast i stvoriti nove mogućnosti za zapošljavanje, što će zauzvrat generisati prihode za nastavak reformi i ulaganja", istakao je Serije.

Današnja sjednica bila je prilika da predsjednik Skupštine Crne Gore sa direktorom Nacionalnog parka Durmitor Perom Popovićem i učenicima Osnovne škole „Dušan Obradović“ sa Žabljaka simbolično zasadi 30 sadnica smrče.