„U proteklih nekoliko godina učinjen je značajan napredak, ali vlade moraju učiniti više da bi ispravile zakonske i strateške nedostatke zbog kojih su milioni ljudi apatridi, a deca se rađaju bez državljanstva,” rekao je Filipo Grandi, Visoki komesar UN za izbjeglice.

Apatridija, stanje u kome osoba nije priznata kao državljanin bilo koje države, pogađa milione ljudi širom svijeta. Apatridi često nemaju pristup najosnovnijim pravima – ne mogu da idu u školu, da rade legalno, da pristupe zdravstvenim uslugama, sklope brak ili upišu rođenje djeteta.

Od kada je UNHCR pokrenuo kampanju #IBelong 2014. godine da bi skrenuo više pažnje na ovaj problem i založio se za iskorenjivanje apatridije u svetu, više od 400.000 lica bez državljanstva u 27 zemalja steklo je državljanstvo, a desetinama hiljada osoba u Aziji, Evropi, Africi i u Amerikama sada je otvoren put ka državljanstvu zbog novousvojenih zakonodavnih izmjena.

U proteklih sedam godina, 29 država pristupilo je konvencijama o apatridiji, što ukazuje na postojanje snažne političke volje da se ona iskorijeni.

Na međunarodnoj konferenciji o apatridji, koju je 28. oktobra organizovao UNHCR u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ambasadom Francuske u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je Crna Gora na dobrom putu da iskorijeni apatridiju do 2024. godine.

“Crna Gora je napravila značajne iskorake u primjeni međunarodnih standarda iz oblasti apatridije i UNHCR pohvaljuje Crnu Goru u njenim naporima da iskorijeni apatridiju. Zajedno sa Vladom Crne Gore, udvostručujemo napore kako bi iskorijenili apatridiju do 2024. godine, što je ujedno i cilj kampanje #IBelong,“ poručio je na konferenciji g. Žan Iv Bušardi, šef kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori.

Brojni su razlozi nastanka apatridije, a najčešće je rezultat nedostataka ili grešaka u zakonima o državljanstvu i njihovom sprovođenju. Diskriminacija – uključujući po osnovu etničke pripadnosti, vjere i pola – najveći je uzrok apatridije.

„Ohrabreni smo globalnim tempom rješavanja problema apatridije, koju možemo iskorijeniti zajedničkim naporima država. No, ukoliko ne ubrzamo napredak, milioni osoba koje su lišene državljanstva biće zaglavljene u paklu odsustva ljudskih prava i bez mogućnosti da pristupe najosnovnijim uslugama,” rekao je Grandi.

Obzirom da nisu prepoznati kao državljani, apatridi su često lišeni zakonskih prava ili osnovnih usluga. To ih čini politički i ekonomski marginalizovanima i podložnim diskriminaciji, eksploataciji ili zlostavljanju. Oni možda neće moći da pristupe testiranju na virus kovid 19, liječenju ili vakcinaciji i verovatno će imati malo mogućnosti da pristupe podršci ili zaštiti od rizika klimatskih promena.

Vlade imaju moć da sprovedu zakonske i strateške reforme koje bi pomogle apatridima da steknu državljanstvo na njihovoj teritoriji ili da prije svega spriječe nastanak apatridije jednim potezom olovke ili relativno jednostavnom izmjenom zakona. Ovu pojavu i dalje je lako izbjeći i riješiti.

Kampanja #IBelong koju je pokrenuo UNHCR poziva zemlje da iskorijene apatridiju do 2024.godine.