U julu ove godine Inspekcija rada kaznila je preko 40 poslodavaca koji zaposlenima nijesu omogućili korišćenje dnevnog, sedmičnog i godišnjeg odmora, a nepravilnosti su otkrivene rutinskom kontrolom. Iz straha od posledica po radno mjesto, zaposleni se veoma rijetko odlučuju da prijave poslodavca zbog neodobravanja odmora, piše "Dan".
– Radnici se teško odlučuju da prijave nepravilnosti iako je odmor pravo svakog zaposlenog i ne može mu biti uskraćeno, niti se zaposleni tog prava može odreći. Bilo je anonimnih prijava da se kod nekog poslodavca radnicima uskraćuje pravo na puni godišnji odmor za godinu rada (20 radnih dana), ili srazmjeran dio godišnjeg odmora za nepunu godinu rada i da poslodavac ne donosi rješenja o korišćenju godišnjeg odmora – ističu iz Inspekcije rada. Oni takođe napominju da im se radnici uglavnom obraćaju kad im prestane radni odnos i kada riješe da traže naknadu za štetu zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora.
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore ističu da je pravo na godišnji odmor jedno od najčešće zloupotrebljavanih prava zaposlenih, te da otkriveni broj nepravilnosti nije ni približan stvarnom stanju, piše "Dan".
– U praksi najčešće u malim i srednjim preduzećima dolazi do kršenja tih prava, zavisno od djelatnosti poslodavca i sezonskih poslova. Ima slučajeva i da radnici ne dobijaju odmor od sedam radnih dana nego im se povezuju subota i nedjelja. Ukoliko sudimo po primjerima iz prakse, teško je zamisliti da broj od 40 nepravilnosti prikazuje stvarno stanje stvari. Na primjer, u trgovini, turizmu, ugostiteljstvu i građevini zaposleni jedva mogu da ostvare pravo na slobodan dan ili sedmični odmor, a da ne govorimo o korišćenju godišnjeg odmora, posebno ako se ima u vidu trajanje odmora i poštovanje obaveza koje poslodavcu nameće zakon – ističu u Uniji.
Zakon jasan
U Zakonu o radu se navodi da zaposleni ima pravo na godišnji odmor i da se trajanje odmora utvrđuje srazmjerno vremenu provedenom u radnom odnosu. Takođe, naglašeno je i da se zaposleni ne može odreći prava na godišnji odmor niti mu se to pravo može uskratiti.
U članu 65 Zakona o radu piše da u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor utvrđen kolektivnim ugovorom, odnosno ugovorom o radu, na najmanje 20 radnih dana. Zaposleni mlađi od 18 godina ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.
Kazne od 500 do 20.000 eura
Iz Uprave za inspekcijske poslove saopšteno je da onemogućavanje prava na korišćenje godišnjeg odmora predstavlja prekršaj za koji je predviđena novčna kazna u iznosu od 500 do 20.000 eura za pravno lice i od 30 do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu, dok za preduzetnika kazna iznosi od 150 do 2.000 eura.
