Kakvi će biti benefiti od mini-hidrocentrala, koliko će građani dobiti tom izgradnjom a koliko izgubiti kazao nam je ekolog, predsjednik NVO ,,Breznica'' Milorad Mitrović, koji se već dugo vremena bavi tom problematikom. Dok se na jednoj strani snažno protivi izgradnji visokih brana, on smatra da izgradnja mini-hidrocentrala jeste prihvativa, ukoliko se transparentno sprovodi procedura.
– Cijela javna rasprava i učešće građana u tim javnim raspravama koje prethode dodjeli koncesija za izgradnju mini-hidrocentrala su ,,provučeni'' potpuno netransparentno kod nas. Većina NVO i građana nije znalo za javne rasprave, tako da su svi planovi izgradnje mini hidroelektrana prošli neopaženo za javnost. Zbog svega toga sam malo skeptičan kada se radi o izgradnji tih hidrocentrala, prosto zato što ako građani nijesu uključeni i ne znaju o čemu se radi, i šta sve oni dobijaju od toga, onda ni njihovi zahtjevi neće biti realni. Koliko se sjećam u slučaju hidroelektrana na Bistici kod Bijelog Polja, građani su sklopili dogovor sa investitorom u smislu izgradnje vodovoda, nekih puteva, a kasnije korišćenja vode iz te akumulacije za domaćinstva besplatno i struje za neke objekte u Bistrici. Na drugim mjestima, kao u Beranama, gdje je planirano 13 mini-hidrocentrala da se gradi, nijesam baš vidio da su investitori raspoloženi da lokalnom stanovništvu daju bilo kakve benefite od njih, istakao je Mitrović navodeći da je to jedan od vidova korišćenja obnovljive energije, dok je izričit protiv bilo kakve gradnje visokih hidroelektrana na rijekama kao što je Lim ili Tara.
–Mi nijesmo kao ekolozi za to da taj prostor konzerviramo i da mu se divimo, i stava sam da, ako već moraju da se grade, bolje je graditi mini-hidrocentrale zbog deficita električne energije i principa održivog razvoja. Cijela priča oko gradnje visokih hidroelektrana vezana je za podvodni kabl za Italiju i za dalekovod od Pljevalja do Jaza, gdje bi sve te ,,zelene'' kilovate koristili Italijani i apsolutno smo protiv devastacije naše okoline zarad toga.
Tomislav Tomović
O uticaju izgradnje takvih objekata na životnu sredinu, Tomislav Tomović, nagrađivani i istaknuti biolog i ekolog kazao je da sjever Crne Gore ima ogroman biološki i ekološki potencijal, ne samo u regionu, već i u Evropi i da je decidno protiv bilo kakve izgradnje hidrocentrala.
– Naše rijeke su izuzetno bogate ribljim i ostalim vrstama, interesantnim u biološkom i ekološkom smislu. To je jedan veoma živ eko-sistem koji će se izgradnjom brana narušiti. Osim toga, doći će i do mnogih klimatskih promjena. To možemo lako uočiti iz iskustva izgradnje sličnih objekata u okruženju, kako je na tim mjestima došlo do promjene klime. Dolazi do povećanja vlažnosti i ostalih poremećaja koji su itekako značajni u klimatskom smislu. Klima se inače u globalnom smislu promijenila, a izgradnjom 36 hidroelektrana, pa čak i ako su male, žitelji ovog područja bi osjetili još teže posljedice, - istakao je Tomović.
Goran Drobnjak
