U napadima je od januara do avgusta u svijetu smrtno stradalo osam ljudi, dok ih je tokom cijele prošle godine poginulo sedam. U prosjeku se ta brojka u prošloj deceniji kretala oko 4.

CNN je javio da je broj napada ovih morskih predatora u SAD-u poslednjih godina u porastu. Ipak, prema podacima Univerziteta u Floridi procenat smrtnosti i dalje je oko 2 odsto.

Poslednje žrtve napada na Havajima su 20-godišnja Njemica Jana Luterop koja se nalazi na aparatima za održavanje života nakon što joj je ajkula u vodama Mauija odgrizla ruku i 16-godišnji surfer kog je jugoistočno od Hiloa ajkula ugrizla za obje noge.

Nesretnu Njemicu spasao je kalifornijski učitelj koji je čuo njen vrisak, doplivao do nje i izvukao je na obalu. Nažalost, njeno se stanje u utorak pogoršalo. Dječak je helikopterom prevezen u bolnicu Hilo i dobro se oporavlja.

Vlasti na Havajima zatvorile su u nedelju plažu Hapuna na sjeveroistočnoj obali Velikog ostrva nakon što su spasioci primijetili morskog psa. Nakon napada na dječaka zatvorena je i plaža uz kamp Pohoiki.

Neki naučnici smatraju da bi za povećanje broja napada mogli biti odgovorni ljudi jer su zagadili vode i prorijedili populacije riba i drugih životinja kojima se hrane ajkule.

Ovu teoriju nedavno je testirala ekipa stručnjaka s televizijskog kanala Discovery. Oni su se uputili u vode Bahama u potrazi za morskim psima. Nedaleko od Nasaua za kratko vrijeme okružilo ih je cijelo jato karipskih grebenskih morskih pasa. Iako su uglavnom stidljivi u prisustvu ronilaca, u blizini hrane oni obično postanu agresivni. Tokom drugog eksperimentalnog izleta tim je doživio bliski susret s tigrastom ajkulom dugom 4,3 metra.

Velika životinja je prvo navalila na barakudu kojom se i inače hrani, ali se zatim okomila i na svinju i ćurana. Iz ova dva iskustva stručnjaci su zaključili da će u nedostatku prirodne hrane ajkule potražiti sledeću najbolju stvar.

Osim nestašice hrane povećani broj napada mogao bi se pripisati boljoj zaštiti morskih pasa zahvaljujući kojoj su se neke ugrožene vrste oporavile, ali i sve većem broju ljudi koji kao turisti uživaju na svjetskim plažama.

Mit o ajkulama kao mašinama za ubijanje

Morske pse prati reputacija smrtonosnih nemani, naročito nakon što je 1975. godine snimljen film “Ralje”.

Autor knjige na osnovu koje je napravljen, Piter Benčli, kasnije je zažalio zbog efekta koji je uzrokovao pa je ostatak života proveo u nastojanju da popravi imidž ovih drevnih morskih stvorenja.

Koliko su stvarno opasne ajkule i koliko od njih treba da strahujemo? Prava istina je da od nekoliko stotina vrsta morskih pasa ljude uglavnom napadaju samo tri – velike bijele, tigraste i bik.

Od 2003. do danas u prosjeku su uzrokovali smrt četiri osobe godišnje. To znači da je vjerovatnoća da vas ubije ajkula jedan naprama 264 miliona.

Vjerovatnoća da vas ubije krava mnogo je veća, a slično važi za još desetak životinja – od komaraca, pčela i mrava, preko pasa, konja, nilskih konja i jelena do meduza, zmija i paukova.

Na primjer, samo u SAD godišnje konji ubiju dvadesetak ljudi, krave slično, psi tridesetak, a pčele oko pedeset. Ajkule u toj zemlji u prosjeku ubiju manje od jedne osobe.

Opasnih vrsta morskih pasa ima i u Jadranu, ali su njihovi napadi vrlo rijetki. Prvi zabilježeni napad u Hrvatskoj desio se 1934. u Kraljevici. Velika bijela ajkula tada je ubila 17-godišnju Vjeru Novak iz Slovenije. Poslednji napad sa smrtnim posledicama dogodio se 1974. u blizini Omiša.

Tada je velika bijela ajkula napala njemačkog turistu koji je uspeo doplivati do obale, ali je umro od posledica gubitka krvi.(b92)