Žugić smatra da je najvažnije pitanje fiskalni uticaj zakona, odnosno koliko se javnih sredstava troši u finansiranju partija.

"Crna Gora za finansiranje partija izdvaja 0,5 odsto iz budžeta, što je deset puta više novca koji se troši u tu svrhu od Hrvatske i Makedonije. Ako smo opredijeljeni za štednju, dajte da i u ovom segmentu imamo manja izdvajanja", rekao je on.

"Treba da se bavimo ključnim pitanjima zakona, odnosno ko vrši reviziju i kontroliše primjenu tog akta", rekao je on.

Žugić je kazao da bi novac partijama trebalo da se isplaćuje nakon verifikacije mandata.

Član Senata Državne revizorske institucije Branislav Radulović kazao je da je hrvatski model najoptimalniji za potrebe izbornog procesa u Crnoj Gori.

On smatra da je trenutno ozbiljan problem nadzor nad sprovođenjem zakona.

"Zakonom na pravi način treba riješiti da Državna izborna komisija (DIK) vrši nadzor i da brzo djeluje tokom izbornog procesa, u smislu podnošenja prekršaja, dok DRI mora biti jedino zadužena za reviziju redovnih godišnjih Izvještaja o finansiranju partija", precizirao je Radulović.

 On je kazao da država daje partijama više od 0,5 odsto budžeta, kroz izdvajanja za poslovne prostore.

Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta, komentarišući izjavu Žugića da Crna Gora izdvaja više novca za partije od ostalih zemalja u regionu, rekao da su vjerovatno u tim zemljama veći budžeti pa se zbog toga manje novca proceuntalno u njima odvaja za partije.

On je naveo da je Front kampanja za parlamentarne, predsjedničke i lokalne izbore u Nikšiću Front koštala oko 700 hiljada eura, a da su 400 hiljada eura dobili od države.

Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore kazala je da je ključno pitanje na koji način da se spriječu zloupotreba državnih resursa kako bi izgradilo povjerenje u izborni proces.

"Zloupotreba resursa stvara prednost vladajućoj koaliciji u odnosu na opoziciju pred izborima. Ako trčimo na 100 metara vlast je ispred nas, zbog tih zloupotreba, 90 metara", navela je Jasavić.

Ona je dodala da se mora razmisliti o uvođenju rješenja da partije mogu pozajmljivati novac od države a ne od komercijalnih banaka.

Vlado Dedović iz Centra za monitoring kazao je da je za parlamentarne izbore izdvojeno iz budžeta oko tri miliona, a za predsjedničke izbore oko 1,5 miliona eura.

"Realnost je da je politički život u Crnoj Gori skup", naveo je on.

Dedović je ocijenio da je izborna administracija u Crnoj Gori  skupa, i da se mora racionalizovati mreža za sprovođenje izbora.

"U Crnoj Gori ne postoji adekvatna kontrola finansiranja partija, i taj posao mora da radi nezavisna Agencija za antikorupciju", kazao je on, navodeći da predstavnici političkih partija u DIK-u ne mogu kontrolisati njihovo finansiranje.

Kopredsjedavajući skupštinske Radne grupe, Srđan Milić rekao je da jačanje transparentosti finasiranja partija i kontrole finansiranja kampanja trebaju da budu suštinske izmjene zakona.

"Mora se povesti računa o opasnosti tajkunizacije u finansiranju partija, što je bio skoro problem u jednom primorskom gradu", rekao je Milić.