Ove podatke je iznio juče Vašington post, pozivajući se na dokumente koje je objelodanio bivši službenik CIA Edvard Snouden. 

Kako prenosi pisanje tog lista Jutarnji.hr, to je prvi put da se do tančina objavljuju budžeti 16 američkih obaveštajnih agencija, takozvani „crni budžeti SAD“. 

Podsjeća se da američka vlada svake godine objavljuje samo ukupan budžetski rashod za „tajne“ službe. tako je, na primjer, objavljeno da je za službe bezbjednosti u 2012. bilo namjenjeno 55 milijarda dolara, a za obračunsku 2013. godinu vlada je tražila od Kongresa 52,6 milijardi, a za 2014. 48,2 milijarde dolara.

 Tome se trebaju dodati i sredstva koja se izdvajaju za vojnoobavještajne programe Pentagona (23 milijarde u 2013. i 14 milijardi zatraženih za 2014.). 

U jednoj od tih američkih agencija je zaposleno čak 107.035 ljudi, među kojima gotovo 35.000 radi na šifriranim poslovima, uključujući i Agenciju za nacionalnu sigurnost (NSA), zaduženu za praćenje komunikacija u svetu i za elektronski nadzor. 

Nakon CIA-e, za koju je budžet 14,7 milijardi dolara, najveći budžet još imaju NSA (10,8 milijardi) i Nacionalna kancelarija za izviđanje –NRO ( 10,3 milijarde). NRO je zadužen za američke špijunske satelite. 

U jednom poglavlju dokumenta koji je svjetlost dana ugledao zahvaljujući Snoudenu, navodi se da SAD "neprestano" nadziru Sjevernu Koreju pomoću fotografskih snimaka, uzimanja uzoraka vazduha i snimanja infracrvenim kamerama kako bi se otkrila nuklearnu aktivnost komunističkog režima. 

Iz dokumenta proizlazi i da je nakon napada 11. septembra 2001. ukupni budžet namjenjen obaveštajnim službama udvostručen i procjenjuje se na više od 500 milijarda dolara od 2001. 

"Današnji svijet je nestabilniji nego ikad u zadnjih 50 godina", rekao je za Vašington Post Džejms Klaper, direktor za nacionalno obavještavanje. "Čak i uz povećanje troškova za obavještajnu zajednicu, SAD troši manje od 1 posto BDP-a za obavještavanje", dodao je on.