"Veoma smo zahvalni na saopštenju koje je proisteklo sa današnjeg sastanka u vezi sa Sirijom - snažno saopštenje o potrebi da neko bude smatran odgovornim", rekao je američki državni sekretar, poslije sastanka s ministrima spoljnih poslova EU u Vilnjusu, glavnom gradu Litvanije.

Američki državni sekretar je istakao da je dvocifren broj zemalja spreman za pokretanje vojne akcije. 

"Ohrabren sam izjavom koju su dale države članice EU. To je veoma snažna izjava, ona dobija na snazi - ne opada u smislu globalnog osjećaja bijesa", rekao je Keri na zajedničkoj konferenciji za novinare sa francuskim kolegom Loranom Fabiusom u Parizu.

Keri tvrdi da je sve više zemalja spremno za pokretanje vojne akcije protiv sirijskog režima i da su zapravo "spremi za vrstu vojne akcije koja se razmatra". 

AP dodaje da je Keri naveo da "nije vrijeme da medjunarodna zajednica bude gluvi posmatrač klanja''. 

"Ovo nije vrijeme da se dozvoli diktatoru da nekontrolisano koristi neke od najgorih oružja na Zemlji'', primijetio je Keri.

Fabius je dodao da "kazna nije u suprotnosti sa političkim rješenjem". 

"Bašar al Asad neće učestvovati u bilo kakvim pregovorima, sve dok sebe vidi kao nepobedivog'', istakao je francuski ministar inostranih poslova. 

Nešto ranije, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton pozvala je u Vilnjusu na "jasan i snažan odgovor" na upotrebu hemijskog oružja u Siriji, za šta se okrivljuje režim u Damasku. 

Eštonova je, poslije sastanka šefova diplomatija zemalja članica EU, rekla da se 28 zemalja Unije složilo da, po svemu sudeći, raspoložive informacije ukazuju na čvrst dokaz da je sirijska vlada izvela hemijski napad 21. avgusta u predgrađu Damaska. 

"Želimo da vidimo jasan i snažna odgovor", istakla je Eštonova.

Kako je navela agencija AP, zemlje članice EU su se složile da bi, prije pokretanja moguće vojne intervencije, trebalo sačekati izvještaj inspektora UN. 

Novinarima se, poslije sastanka, obratio i francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus, prenoseći zajedničku poziciju zemalja EU. 

Fabijus je, takođe, rekao da sve ukazuje na činjenicu da je za napad hemijskim oružjem prošlog mjeseca odgovoran sirijski režim. 

Šefovi diplomatija zemalja članica EU sastali su se na dvodnevnom skupu u Vilnjusu da bi postigli zajednički stav o tome kako da odgovore na navode da je sirijski režim upotrebio hemijsko oružje. 

Drugog dana sastanka u Vilnjusu, skupu se pridružio i državni sekretar SAD Džon Keri, čije je prisustvo ocjenjeno u Briselu kao "dragocjena prilika za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima". 

Šefovi diplomatija zemalja EU pozvali su ranije danas Sjedinjene Države da odlože eventualni vojni udar na Siriju, dok inspektori Ujedinjenih nacija ne objave izvještaj o napadu hemijskim oružjem, koji je navodno prošlog mjeseca u Damasku izvršio režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. 

Američki državni sekretar Džon Keri rekao je da će ovaj zahtjev prenijeti svojim kolegama iz administracije predsjednika Baraka Obame, dok je visoki zvaničnik Stejt departmenta, koji je prisustvovao sastanku u Vilnjusu, kazao da je Keri jasno istakao da SAD još nisu donijele nikakvu odluku koja bi trebalo da sačeka. 

Obama je počeo intenzivno lobiranje kako bi skeptične kongresmene, koji razmišljaju da li da podrže vazdušne udare na Siriju kao odgovor na navodni napad hemijskim oružjem od strane državnih snaga, ubijedio da to treba da učine. 

SAD tvrde da je Asadov režim izveo napad hemijskim oružjem 21. avgusta u Damasku i navode izveštaj obaveštajne službe, po kojem je tada upotrebljen otrovni gas sarin. Vašington takođe navodi da je u napadu ubijeno 1.429 ljudi, od kojih su 426 bila deca. 

Istovremeno, opoziciona organizacija Sirijska opservatorija za ljudska prava, sa sjedištem u Londonu, navodi da su u napadu poginule 502 osobe.

Sirijski režim, međutim, poriče da je upotrebio hemijsko oružje i optužuje opoziciju, odnosno pobunjenike za taj napad. 

Dok je britanski parlament glasao protiv vojne intervencije u Siriji, predsjednik Francuske Fransoa Oland, koji se najprije za nju zalagao, juče je prvi put rekao da će sačekati izvještaj Ujedinjenih nacija, prije nego što donese odluku. 

Pozivajući eksperte UN da požure sa pripremom izvještaja o mogućoj upotrebi hemijskog oružja u Siriji, Oland se založio i za formiranje široke koalicije zemalja koje su za kazneni napad na režim sirijskog predsjednika Bašara el-Asada, ukoliko se Savet bezbjednosti UN ne složi oko akcije. 

Obama je, prije nedelju dana, izneo uvjerenje da bi u Siriji trebalo izvjesti ograničene udare, dodajući da želi da od Kongresa dobije odobrenje za upotrebu vojne sile. 

Kongres se sastaje u ponedeljak, 9. septembra, poslije ljetnje pauze. 

Međutim, čak jedna trećina kongresmena je neodlučna s tim u vezi, dok veliki broj njih ističe da će glasati protiv vojne intervencije kako SAD ne bi bile uvučene u još jedan dugi rat na Bliskom istoku. 

Rezultati ankete agencije "Ipsos" za Rojters pokazuju da se skoro dvije trećine Amerikanaca protivi vojnim udarima na Siriju, dok ih podržava samo 19 odsto. 

Keri će danas otputovati u Pariz gde će razgovarati s predstavnicima arapskih zemalja, a zatim u London, gdje će se sastati sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom i šefom britanske diplomatije Vilijamom Hejgom.

(B92)