“Kolege doktori, najugledniji među nama, dobro znaju da su cijeli radni vijek proveli primajući mjesečnu platu od 600 ili 700 eura i, administrativno, u statusu nižerangiranih činovnika u javnoj upravi. To smo, zajedničkim snagama i u saradnji sa Vladom, Skupštinom i Ministarstvom zdravlja Crne Gore promijenili. Podsjećam na povećanje plata za oko 30 odsto u januaru ove godine a, zatim i na izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sredinom 2022. godine”, istakla je dr Cerović.

“Ponosni smo na zabilježene rezultate jer danas zarada doktora iznosi oko 1.200 eura, specijaliste oko hiljadu i po eura, a supspecijaliste oko 1.700 eura. Ne možete od ljekara očekivati niti da ostaju u zemlji niti ih možete ohrabriti da steknu ljekarsko zvanje ako im nijeste obezbijedili elementarne uslove za rad i život”, naglasila je predsjednica Ljekarske komore.

Ona je istakla, međutim, da je Ljekarska komora uvjek na oprezu, pa se, u tom kontekstu, strukovno udruženje suočava sa ozbiljnim izazovom koji je oličen u nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

“Ovaj dokument, prema našem mišljenju, dovodi u pitanje naša ljudska, Ustavom zagarantovana prava - da, nakon radnog vremena u javnom zdravstvenom sektoru, u svoje slobodno vrijeme ordiniramo i u privatnoj praksi”, kazala je dr Cerović.

Ipak, kako je naglasila, ohrabruje činjenica da je Ministarstvo zdravlja inkluzivno i što je Ljekarska komora aktivan učesnik pregovora s ciljem da se nađe kompromisno rješenje.

“A, Ljekarska komora ima jasan prijedlog. Tražimo da se sporni član 112 definitivno briše. Međutim, aktuelno rješenje treba usavršiti i eliminisati mogućnost zloupotrebe prava na dopunski rad u privatnim ustanovama. Kako? Pa, tako što ćemo zakonski afirmisati već ugovorenu radnu obavezu da, u ovom slučaju, doktor - od 7 do 15 sati, odnosno u dežurstvu, mora biti na svom radnom mjestu u javnom zdravstvenom sistemu. Dok mu traje radno vrijeme, ljekar bolnice, doma zdravlja ili bilo koje druge javno-zdravstvene ustanove, ne može pružati usluge ni na jednom drugom radnom mjestu. S druge strane, svakom doktoru iz javnog zdravstva treba omogućiti da, nakon završenog posla u matičnoj kući, radi i kod privatnika - ako to želi”, smatra predsjednica Ljekarske komore.

Ona kaže da iskreno vjeruje da je inicijativa Ministarstva zdravlja dobronamjerna i da komora u potpunosti podržava namjeru da se dođe do zakonskog rješenja koje jača javni sektor i koji je usmjeren na dobrobit svih građana Crne Gore.