Na ljekarski pregled ili intervenciju u najvećoj i najopremljenijoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori, Kliničkom centru (KCCG), trenutno čeka čak 2.091 pacijent, a najveće gužve su u centrima za kardiohirurgiju i kardiologiju, kao i na Klinici za očne bolesti. Hiruršku intervenciju na srcu čekaju 102 lica, dok 1.134 u Centru za kardiologiju čekaju na ugradnju stentova i pejsmejkera, hitne ili redovne koronografije, kao i ostale intervencije.
Kilometarski redovi su i ispred Klinike za očne bolesti gdje na liječenje čeka 748 pacijenata, dok u Klinici za onkologiju i radioterapiju lista čekanja broji 67 lica, a u Klinici za ortopediju i traumatologiju 40.
U KCCG nijesu odgovorili na naša pitanja koji je razlog kilometarskih listi čekanja, kao ni zašto se pacijentima ne daju uputi da neophodnu ljekarsku zaštitu potraže u privatnim klinikama kada već ne mogu da dođu na red u državnoj klinici. Inače, pacijenti koji treba više od 30 dana da čekaju na pregled u državnoj bolnici imaju pravo da traže uput za liječenje u privatnim klinikama, a troškove liječenja u tom slučaju snosi država.
Komentarišući činjenicu da najviše lica čeka intervenciju na srcu, kardiolog Ljiljana Krivokapić kazala je za „Dan” da su liste čekanja uvijek diskutabilne jer je pitanje da li iko može procijeniti smije li neko da čeka dan-dva, mjesec ili godinu.
– Kada se dogodi akutni koronarni događaj, nestabilna angina ili infarkt miokarda zadatak kardiologa je da hospitalizuje bolesnika koji se po procjeni doktora transportuje u Klinički centar gdje se vrši koronarografija. To su neodložne stvari i tu nema čekanja. Kada doktor koji liječi bolesnika procijeni da može da se sačeka i da nije hitno, pacijent se otpušta i preporučuje se koronarografija za koju se odlazi pred komisiju KCCG koja odobrava intervenciju i ne čeka se duže od dva mjeseca. Ukoliko se pregledom pacijenta utvrdi da on ima bolesti srca, a da nije bio hospitalizovan, onda ga ljekar upućuje na koronarografiju i te liste čekanja su diskutabilne, jer uvijek je pitanje da li iko može da procijeni smije li nešto da se čeka i koliko dugo, pogotovu kada je zdravlje u pitanju – kaže Krivokapićeva, kardolog u kotorskoj bolnici.
Ona ističe da doktor ne utiče na dinamiku i brzinu kojom će se koronarografija obavljati.
– Ministarstvo zdravlja je tu prepoznalo problem i zato je raspisalo konkurs za proširivanje mreže zdravstvenih ustanova da se uključe neke privatne klinike kod kojih bi se mogle raditi koronarografije. Ipak, javile su se institucije koje nijesu registrovane kod nas i nijesu mogle biti prihvaćene. Nadam se da će se u narednom periodu ili uvesti smjenski rad ili će se neke druge institucije osim KCCG osposobiti za koronarografije, jer takva ispitivanja se moraju raditi i na sjeveru i jugu, a ne samo u centralnom dijelu Crne Gore – navodi Krivokapićeva.
Predsjednik NVO Krug života Dejan Cvijanović navodi da ogroman broj ljudi na listama čekanja u KCCG ukazuje da ta institucija ima problem sa organizacijom, ali i sa nedostatkom kadra, prostora i opreme što su osnovni uslovi za normalno funkcionisanje bilo koje zdravstvene ustanove kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
– Podatak da preko 2.000 ljudi čeka intervenciju pokazuje nemoć menadžmenta Kliničkog centra da se nosi sa problemima sa kojima se susreće, a sastavni su dio redovnog poslovanja. U prilog ide cinjenica da se u tom dijelu čak pokušalo pomoći Kliničkom centru i to kako rekonstrukcijom Poliklinike tako umrežavanjem privatnih ordinacija u javni sektor. Međutim, ništa od toga nije urodilo plodom, što samo dovodi do zaključka da ili menadžment ne zna da radi svoj posao, zbog čega treba da se povuče ili da je na teret građana država nestručno potrošila u ova dva projekta previše novca – kaže Cvijanović.M.S.
(Dan)
