Najviše zamjerki na zakon o državnom tužilaštvu imala je Socijalistička narodna partija. Oni zamjeraju što Vlada ovim aktom nije jasno precizirala kada novoizabrani članovi Tužilačkog savjeta stupaju na dužnost.
- Sadašnji zakon o državnom tužilaštvu kao i novi poznaje kolektivni mandat Tužilačkog savjeta. Zato kažemo da ga proglašava predsjednik države. I znate one odredbe iz već postojećeg zakona da nakon isteka mandata jednom članu Tužilačkog savjeta, kad se izabere, on ima mandat samo do isteka mandata kompletnom budući da imamo kolektivni mandat – pojasnila je pomoćnica Ministarstva pravde Branka Lakočević.
Nema pariteta
SNP je kritikovao i rješenje po kojem nema, kako kažu, pariteta nosilaca tužilačke funkcije u Tužilačkom savjetu.
- Odnos članova je 6:5, a Venecijanska komisija je tražila da se obezbijedi paritet nosilaca tužilačke funkcije i onih koji to nijesu. I od tih šest samo jedan je iz osnovnih tužilaštava, a njih je namanje 70-80 odsto od broja svih tužilaca u državi. To nije dobro raspoređeno – kaže Velizar Kaluđerović iz SNP-a.
Te i ostale primjedbe, po riječima Miška Vukovića iz Demokratske partije socijalista, manje su bitne naspram činjenice da je predlog tog zakona usklađen ustavnim amandmanima.
- Kritike zbog neusklađenosti sa preporukama Venecijanske komisije nijesu prepreka, one su samo preporuke, a ne ustavne norme – poručio je Vuković.
Bez komentara
Kada je u pitanju predlog zakona o Ustavnom sudu, Emila Labudovića iz DF-a je interesovalo kakav je stav Vlade o negodovanju čelnika tog suda povodom predloženih zakonskih rješenja.
- Sa vrlo visokih adresa, mada ja nemam neko visoko mišljenje, nažalost, o tom Ustavnom sudu, s obzirom na neke njegove odluke u prethodnom periodu, svaljeno je drvlje i kamenje na rješenja koja su predviđena ovim zakonom, do mjere da je čak izvršena neka vrsta ustavnog udara – kazao je Labudović.
Branka Lakočević, međutim, te primjedbe nije mogla da komentariše jer, kako je čula, oni su pokrenuli postupak za ocjenu ustavnosti Ustavnog zakona o sprovođenju Ustava koji Vlada nije radila.
Minimum četiri sudije
Poslanicima je bilo sporno rješenje po kojem se može desiti da Skupština istovremeno ne izabere svih sedam sudija Ustavnog suda.
- Do izbora svih sudija Ustavnog suda za odlučivanje je potrebno da bude izabrano minimum četiri sudije. Predsjednik Ustavnog suda se bira nakon izbora svih sedam sudija – saopštila je Branka Lakočević.
Jednakost za sve
Najviše rasprave o izmjenama zakona o Sudskom savjetu izazvala je odredba po kojoj sudija osnovnog suda koji će biti član Sudskog savjeta mora imati najmanje pet godina radnog iskustva kao sudija.
Tom odredbom bi bilo onemogućeno da se oko 40 odsto sudija osnovnih sudova kandiduju za člana Sudskog savjeta.
- Takvo rješenje diskriminiše sudije osnovnog suda u odnosu na sudije ostalih sudova – poručuje Vlado Dedović iz CEMI-ja.
Na zahtjev te NVO, uz podršku vlasti i opozicije i uz saglasnost Ministarstva pravde, odlučeno je da iskustvo od pet godina na funkciji sudije moraju imati i ostale sudije koje će činiti Sudski savjet.
Jednoglasnu podršku Odbora dobile su i izmjene zakona o sudovima.
Država plaća izbore u Petnjici
Članovi Izborne komisije iz Berana biće zaduženi za izborni proces u Petnjici koji će biti finansiran iz državnog bužeta. To je predviđeno amandmanima Zorice Kovačević iz DPS-a, Rifata Rastodera iz SDP-a i Sulja Mustafića iz Bošnjačke stranke na odluku o imenovanju opštinske izborne komisije za Petnjicu, koje je Odbor jednoglasno usvojio.
