Mi se već sada sa nestrpljenjem pripremamo da obilježimo ovaj značajan datum za sve hrišćanske crkve, rekao je dopisniku Glasa Rusije Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije.
„To će biti pravoslavna svečanost posvećena odluci cara Konstantina da 313. godine usvoji Milanski edikt. Ona će početi u srpskom gradu Nišu, gdje je rođen Konstantin Veliki, koji se od davnina smatra apostolskom prijestonicom. Tamo će doći skoro svi pravoslavni patrijarsi svijeta. A poslije toga svi predstavnici crkava će doletjeti u našu prestonicu Podgoricu radi osvećenja sabornog hrama Vaskrsenja Hristovog. Naravno, doći će i moskovski partijarh Kiril.“
Za Srbe koji žive u Crnoj Gori posjeta poglavara Ruske crkve je vrlo važna. Rusiju i Crnu Goru vjekovima vezuju tople prijateljske i duhovne veze. Ruski narod je više puta podržavao Srbe u njihovim oslobodilačkim ratovima i pokretima, a ruski carevi su pomagali lokalnim vjernicima da podižu manastire i hramove. Poseban je odnos Crnogoraca prema poslednjem ruskom caru Nikolaju Drugom, nastavlja mitropolit Amfilohije.
„Od ličnih sredstava ruskog cara Nikolaja u Crnoj Gori bio je podignut manastir Vasilija Ostroškog. Do danas nedaleko od manastira sačuvan je carev most, podignut u čast moskovskog imperatora. On je planirao takođe da podigne crkvu na Cetinju, staroj prestonici Crne Gore, ali uslijedio je Balkanski i Prvi svjetski rat, i obitelj nije bila izgrađena. Veoma poštujemo ovog ruskog cara zato što je podržao Srbiju i Crnu Goru protiv Njemačke i Austrougarske i spasao srpsku vojsku od pobigije. I, naravno, poštujemo ga kao svetog mučenika.“
U Crnoj Gori dobro poznaju i poštuju ruske svece, njihove pisane radove i lične podvige.U zemlji postoji mnoštvo crkava, posvećenih ruskim podvižnicima, još nekoliko u stadijumu izgradnje, nastavlja predstojatelj pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
„Izgradili smo u Hereceg-Novom crkvu u čast svetog Fjodora Ušakova, koji je svojevremeno ratovao protiv Napoleona i branio srpski narod. Mi smo podigli ovu crkvu na ruskom groblju koje tamo postoji. Sada pravimo mali manastir u čast Sergija Radonješkog u podnožju planine Rumije. Time se bavi mati Teodora iz Perma i četiri ruske monahinje. Takođe podižemo malu obitelj prepodobne Matrone Moskovske. Gradi se teško, ali nastojateljica koja je uzela ime svete Matrone, uvjeren sam, učiniće sve što treba. I već u Budvi smo odredili mjesto gdje će uskoro biti podignuta crkva u čast prepodobnog Serafima Sarovskog.“
Osvećenje još jedne crkve u Crnoj Gori koja nosi naziv ruskog sveca – kneza Aleksandra Nevskog, obavljeno je 14. septembra ove godine nedaleko od Budve, na ostrvu Sveti Stefan. Za ovu crkvu Crnogorci su se borili nekoliko godina i čak se obratili za pomoć Rusiji, koju ovdje vole i poštuju. Mnogi Srbi aktivno uče ruski. Primer je sam mitropolit Amfilohije. Zbog velikog poštovanja prema ruskoj duhovnosti i kulturi on je samostalno naučio ruski. Moji glavni učitelji su bili ruski sveci, kao i dva pisca – Fjodor Dostojevski i Aleksandar Solženjicin, priznao je Mitropolit.
„On je najbolji pisac poslije Dostojevskog. Sreo sam se sa Aleksandrom Solženjicinom 1974. godine u Parizu. Tada sam doputovao sa Svete Gore i donio odatle mali i vrlo lijep krst. Odlučio sam da ga poklonim Solženjicinu i napravio sam natpis: Aleksandru-krstonoscu – svetogorski krst. On ga je tada primio i poljubio. A 2003. godine, kada smo nagradili pisca ordenom svetog Save, on mi je pokazao da brižljivo čuva ovaj krst sa Svete Gore.“
Veoma su mi bliske riječi svetog Aleksandra Nevskog: Nije u sili Bog, već u istini, zaključio je mitropolit Amfilohije. Veoma želim da Srbi žive po tom zavjetu koji je jednom rekao jedan ruski svetac, a zatim mnogo puta dokazivali svi vjernici Ruske pravoslavne crkve.
