Javnosti još nisu poznati svi detalji tog sporazuma, ali je gotovo sigurno da Hrvati pored svojih moćnih borbenih letilica neće dopustiti da njihov posao odrađuju crnogorski "supergalebovi G4“ i tu vrstu ljubavi oni će debelo naplatiti.
Međutim, ono što se u četvrtak moglo čuti u Podgorici, doduše nezvanično, jeste da Crna Gora nije smjela prepustiti svoj mali vazdušni prostor na kontrolu bilo kome.
"Da li će oni imati bazu u Crnoj Gori, niko za sada ne zna, jer to nisu mogli saznati ni Slovenci u svom slučaju kada su nebo poklonili na čuvanje Italijanima", komentariše profesor Radan Nikolić iz boračkog udruženja posljednjih ratova, koji je veoma upućen u ovu problematiku.
Pominje se nekoliko lokacija, a najčešće teren između Ulcinja i Bara.Ono što je sigurno jeste da će od "pametne odbrane“ najveći ćar izvući Hrvati.
"Ne mislite valjda da će oni iz sopstvenog budžeta plaćati ono što nama čine, korišćenje kerozina, upotrebu svojih letilica, eventualne kvarove? Slovence je ta vrsta zaštite godišnje stajala između 20 i 40 miliona eura! Možemo zamisliti koje pare će uzeti naše zapadne komšije "čuvajući“ nebo tri države u susjedstvu", dodaje sagovornik Novosti..
Za sada niko nema odgovor koji avioni bi patrolirali na nebu Crne Gore, jer hrvatska flota borbenih aviona izuzetno je malobrojna i odavno zrela za obnovu. U vazduhoplovnim bazama Zemunik kod Zadra i Pleso kod Zagreba stacionirano je svega deset zastarjelih sovjetskih letilica "mig-21“. Svim vazduhoplovima ove godine ističe vijek trajanja, a Hrvatska se već opredijelila da ne kupuje novu eskadrilu. Hrvatski borbeni avioni nabavljeni su kao polovni još devedesetih godina, a kupljeni su od Poljske i Ukrajine. Hrvatski avioni su posljednjih godina imali niz incidenata, a dva "miga 21“ izgubljena su 2010. godine u vazdušnom sudaru iznad Slunja.
Prilikom nedavne konferencije NATO o "pametnoj odbrani“ rečeno je da je njena prednost u tome što omogućava lakše prevazilaženje ekonomske krize u oblasti odbrambene politike i smanjivanja vojnih budžeta. Tada je crnogorska ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić istakla da je ova vrsta odbrane posebno značajna za male države kakva je Crna Gora.