Kako se stiče suštinska nezavisnost pravosuđa i da li će nakon usaglašavanja zakona u oblasti pravosuđa sa Ustavnim promjenama započeti borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je osnovno pitanje na koje još uvjek nema odgovora. Govoreći o zakonima koji se nalaze pred poslanicima i koji se odnose na tužilaštvo i sudstvo.
Ministar pravde Duško Marković nije sporio primjedbe opozicije da su predložene zakonske izmjene nekompletne i to je opravdao kratkim rokovima koji su dati Vladi
„Mi u ovako kratkom roku nijesmo mogli ponuditi bolja rješenja već smo počeli da radimo na suštinskim prilagođavanjima zakona u skladu sa prioritetima, obavezama koje smo definisali u Akcionom planu za poglavlje 23.“
Dio opozicionih partija ocjenjuje da se izglasavanjem Ustavnih promjena proklamovala nezavisnost pravosuđa ali da su izmjenama zakona obavljene samo kozmetičke promjene.
„Da se ovdje radi o kozmetičkim promjenama, da su ovo promjene zbog evropskog štrika, da se radi o nečemu što je izuzetno pogodno za propagandu za priču o evropskim integracijama, da suštinski neće doći do bilo kakvih reformi pravosuđa“, kaže Milan Knežević iz Demokratskog fronta.
U Bošnjačkoj stranci očekuju da će izmjene zakona u pravosuđu dovesti do kvalitetnih promjena, a jedna od njih je da će i pridadnici manjinskog bošnjačkog naroda biti više zastupljeni u pravosudnim institucijama.
„Ovim se otvara put da se uz poštovanje referenci i stručnici, srazmjerno zastupe, pod jednakim uslovima i kadrovi iz reda manjinskih naroda za nosioce važnih pravosudnih funkcija. Mislimo da je to jako važno zbog vidljivog odsustva predstavnika manjinskih naroda iz ovih institucija kao i zbog povratka povjerenja u ove grane vlasti, pogotovo kada je u pitanju neefikasnost pravosuđa i tužilaštva gdje nemamo pravosnažnih presuda u slučajevima ratnih zloćina i zločina protiv čovječnosti a tiču se nadvnih prošlosti, pogotovo kada su manjinski narodi u pitanju“, rekao je Suljo Mustafić.
Može li se spriječiti uticaji na crnogorsko pravosuđe od strane neformalnih centara moći, pitala je Azdra Jasavić iz Pozitivne:
„Kako da spriječimo da svadbari i kumovi ne budu u prilici da vrše sudsku vlast kao do sada i kada su blokirali svaki sudski proces koji je bio usredsređen na ozbiljnu borbu protiv organizovanog kriminala i suočavanje sa prošlošću, kada su ratni zločini u pitanju.“
Podsjetimo Ustavne promjene u oblasti pravosuđa i prilagođavanje zakona o sudovima i tužilaštvu su uslov za otvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja 23 i 24, a koja se odnose na vladavinu prava, bezbednosti i temeljne slobode. Pregovori političkih partija o ustavnim promjenama trajali su više od dvije godine. Ustavne promjene su usvojene tokom ljeta a taj proces je pratila Venecijanska komisija koja je tri puta davala mišljenje i preporuke o ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa. Na nedostatke u pravosuđu su ukazivale evropske i međunarodne institucije koje su govorile o postojanju visokog stepena korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
Ministar Marković je naglasio da u Crnoj Gori postoje časne sudije, ali je i priznao da postoje problemi u pravosuđu. Međutim, politički razlozi su uticali da se generalizuje problem, naglasio je Marković
„Najveći broj je časnih i profesionalnih sudija. Ali znate gdje mi imamo problem – tamo gdje iz političkih razloga tu časnost i profesionalnost ne priznajemo nego je bacamo pod noge. I danas ne pravimo u pravosuđu razliku između dobrih i loših , časnih i nečasnih sudija nego ih sve stavljamo u koš među nečasne sudije. U toj priči u meni nećete imati saveznika.“
(RSE)
